Centar kompetencija Vukovarsko-srijemske županije, u okviru projekata ROSEWOOD4.0, GoDanuBio i BIOEASTsUP, organizirao je tematsku radionicu prelaska Republike Hrvatske na sustav biogospodarstva, kao alata koji može poduprijeti regionalni razvoj i osigurati tranziciju gospodarstva prema uporabi bioloških resursa u održivoj proizvodnji i zaštiti okoliša.
Razgovaralo se o lancu vrijednosti šuma i drva, a upravo projekt ROSEWOOD4.0 potiče sektor šumarstva u digitalnoj tranziciji radi povećanja održivosti i učinkovitosti kroz primjenu inovativnih rješenja. Sektor šumarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji je velik, ali nedovoljno iskorišten potencijal, i trebao bi stvarati mnogo veću dodanu vrijednost.
Kaskadno korištenje
Docentica Biljana Kulišić, vodeća istraživačica za biomasu pri Energetskom institutu Hrvoje Požar, ističe kako je cilj predstaviti rezultate trogodišnjeg istraživanja i inspirirati sve dionike – od znanosti, građana, industrije do poduzetnika te pokazati da se spojem znanja i iskustva može napraviti mnogo više od onoga što se sada radi. A tu je, pojasnila je, riječ o bioekonomiji temeljenoj na drvu, gdje se ne gleda primarni dio proizvodnje proizvoda od drveta – prozora, podova, vrata i drugoga, nego se gleda sekundarna biomasa i što se od ostatka drva sve može raditi.
- Primjerice, od piljevine možete napraviti vanilin koji je surogat pravom vanilin-šećeru, čija je cijena od 70 do 180 kuna za kilogram, ovisno o čistoći. A od te iste piljevine možete raditi pelete koji stoje dvije kune za kilogram. I mi bismo zapravo htjeli da ljudi zarađuju mnogo više i ostvaruju mnogo veću dodanu vrijednost od onoga što imaju – zaključuje. To ne znači da ne treba i dalje proizvoditi pelete, ali treba ih, ustvrdila je, raditi od biomase lošije kvalitete koja se ne može rabiti za vanilin. Kao primjer navodi Finsku gdje se, zahvaljujući kaskadnom korištenju sirovine, od jednog kubika iste drvne mase dobiva 14 do 15 puta veća dodana vrijednost nego što se dobiva kod nas.
- Svi već dobro znamo da kavu sladimo sa šećerom iz breze, i to više nije nikakva znanstvena fantastika. Stvari se mijenjaju, a mi trebamo hvatati korak s promjenama, jer biomasu imamo – kazala je. Pojašnjava da se od nusproizvoda može raditi čitav splet različitih proizvoda koji imaju svoju piramidu u bioekonomiji, a što je proizvod složeniji i ide prema vrhu piramide, veća mu je i jedinična cijena.
Celofan, tekstil
Možete raditi različite aditive, a vanilin je, kao što sam već spomenula, dosta zgodan. Tu je i celofan koji je, zapravo, zamjena za plastiku. Naravno, nema iste osobine kao razne vrste plastike, ali ima svoj prostor u ambalaži. Tu je i karton. Svjedoci smo da se tržište papira smanjuje, ali se povećava tržište kartona. Spomenula bih i tekstil od drveta kojeg već možete pronaći u trgovinama odjeće. I naravno, na kraju je tu uvijek i biomasa, jer nam obnovljivi izvori energije trebaju – zaključila je docentica Kulišić.
Na radionici je istaknuto da je za uspješnost primjene koncepta kružnog biogospodarstva potrebno uključiti sve interesne skupine, zainteresiranu javnost, akademsku zajednicu, predstavnike industrije te donositelje odluka. Drvo može imati veliku ulogu u razvoju kružne bioekonomije nudeći alternativu materijalima koji su manje ekološki prihvatljivi, a sve će to u konačnici pridonijeti većoj konkurentnosti šumarstva.
Dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku Jurislav Babić, ističe da je kružno biogospodarstvo izrazito aktualno u zadnjih nekoliko godina i tek će u budućnosti biti vrlo aktivno, s obzirom na politiku i strategije EU-a i RH.
Što se tiče šuma i njihovih potencijala, kada govorimo o prehrambenoj tehnologiji, tu doista postoje golemi potencijali. Imali smo već nekoliko sastanaka s Centrom kompetencija VSŽ-a i dogovorili smo suradnju, nove projekte i istraživanja te vjerujemo da će oni dati velike rezultate i u razvoju različitih aditiva koji se koriste u prehrambenoj industriji, biotehnologiji, farmaciji i drugima – zaključuje.
Inače, projekt ROSEWOOD4.0 Europska mreža regija za održivo korištenje drvne sirovine spreman je za digitalizaciju, financiran je iz programa Obzor 2020., a okuplja 21 projektnog partnera iz 18 zemalja, u pet regionalnih centara.
OČEKUJU MNOGO VEĆU KORIST OD ŠUMA
Župan Damir Dekanić ističe da je iskoristivost šuma i drva jedan od osnovnih smjerova najistočnije županije. U tom je dijelu njeno bogatstvo dosta veliko te smatra da ona od njega mora imati mnogo veće koristi, i količinski i vrijednosno, a ne da na njemu neki drugi više zarađuju. “Treba nam više sirovine i veća finalizacija proizvoda na našem području, i moramo polako ulaziti u tu priču”, kaže. I Krasnodar Sabljić, voditelj Uprave šuma Vinkovci, također ističe da je cilj ostvariti što veću dodanu vrijednost kroz finalizaciju proizvoda. Direktor Centra kompetencija VSŽ-a Ivan Ambroš, naglašava važnost poduzetničko-potporne institucije koja mora biti na raspolaganju poduzetnicima. “Naša je zadaća da im omogućujemo, predlažemo i otvaramo poslovne modele za unaprjeđenje poslovnih procesa”, zaključio je.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
