Taj “švedski stol” na županjski način nadomak nasipa me oduševio. Domaći ljudi spontano su iznijeli stolove, hranu i piće, u obranu od poplave uključio se kako je tko znao i umio. Netko me priupitao koliko je volontera Crvenog križa u Županji. Odgovorio sam da su svi u Županji volonteri i da je Crveni križ u tom trenu Županja – priča nam Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa (HCK), institucije koja u nas djeluje dulje od stoljeća, a koja je u akciji prikupljanja pomoći za stradale u poplavama prikupila do sada rekordan iznos.
Čeka se procjena Vlade
Na žiro-račun i donatorski telefon do sada se slilo čak 54,412.219 kuna. Dio tog novca – 25 milijuna kuna – oročen je na mjesec dana u Privrednoj banci. Ustreba li, s računa može biti podignut i prije isteka tog roka. Kada će i za što biti potrošen, ovisi ponajprije o državi: – Čekamo da nam Vlada dostavi konačne procjene o šteti da bismo znali koliko ćemo na što potrošiti. Naš dio posla prilikom obnove oštećenih kuća u ovakvim je situacijama bio isušivanje interijera, dezinfekcija i bojenje zidova.
Sada kanimo provesti i dva nova projekta – “Miran san” i “Slavonska kuhinja.” U prvom ćemo za stradalnike osigurati krevete i posteljinu, a u drugom kuhinje i aparate. Zato ćemo u pomoć pozvati sve proizvođače namještaja, spavaćih soba, kuhinja, madraca, jastuka, posteljine, kuhinja, kuhinjskih aparata, stolarije i podnih obloga da nam se jave, radi opremanja domaćinstva koja su bila zahvaćena poplavama. Pomoći da normaliziraju svoj život nećemo samo stradalima u poplavama u županjskoj Posavini već i ljudima u Pleternici, Kostajnici, Dvoru na Uni…
Da ne bi akcija prikupljanja novčane pomoći stala na ovome što je do sada prikupljeno, kanimo tijekom turističke sezone na recepcijama hotela i kampova postaviti plakate s brojem donatorskog telefona i kasice za dobrovoljne priloge. Jer, novca će trebati još. Računajte samo da deset tisuća pari gumenih čizama stoji oko 1,4 milijuna kuna. To je pedesetina prikupljenog iznosa. A gdje je cijeli život? Vodit ćemo računa da pomoć stigne onima kojima uistinu treba. Zato smo pozvali na suradnju Centre za socijalnu skrb, da nam naprave kvalitetne popise o socijalnoj ugroženosti ljudi, da pomoć dobiju oni kojima je zaista potrebna.
Ali, sve to ide poprilično sporo. Do sada naši volonteri nisu reagirali kada bi se ista osoba tri puta u danu pojavila u nekom od skladišta i tražila pomoć. No, to više neće biti moguće – najavljuje izvršni direktor. Na razgovor za Večernjak Markt se taman bio vratio s razgovora s ministrima Milankom Opačić i Mirandom Mrsićem.
– Bilo je uspješno. Vlada je donijela odluku da Crveni križ preuzme brigu o regionalnom skladištu za pomoć poplavljenima. Ministarstvo socijalne politike i mladih bilo je krenulo u paralelno prikupljanje pomoći. Sada su shvatili da imaju i nas. Uključilo se i Ministarstvo rada pa mi je ministar Mrsić kazao da će se u radovima sanacije poplavljenog područja moći zaposliti i volonteri Crvenog križa, za plaću od 2650 kuna i naknadu za prijevoz. Sada je i evidencija volontera prepuštena nama. Za koji dan izbjegli s poplavljenih područja koji su smješteni po sportskim dvoranama bit će preseljeni u hostel Borovo u Vukovaru. Crveni križ ondje će im za sljedećih mjesec dana osigurati tri obroka dnevno – kaže Markt.
Sprečavanje zloporaba
U osiguravanje pomoći za područja pogođena poplavama bilo je uključeno 1737 djelatnika i volontera HCK. Skrbili su, i skrbe, o evidenciji izbjeglih, njihovoj prehrani, raspodjeli pomoći, psihosocijalnoj pomoći, logistici… Raspakirali su i sortirali više od tisuću paleta s hranom, vodom, odjećom, obućom, higijenskim potrepštinama… Dnevno podijele 3740 suhih i 5150 toplih obroka i brinu se o 7116 poplavljenih koji su smješteni u prihvatnim centrima, ustanovama, u obiteljima… Otkako su poplave pogodile Hrvatsku, telefoni u Crvenom križu ne prestaju zvoniti. Služba za traženje pomaže članovima obitelji poplavljenih s informacijama o njihovim najmilijima, odgovara na pozive građana, komunicira s volonterima, donatorima…
– Čak smo organizirali i prijevoz sijena za stoku iz Like u Slavoniju – govori izvršni predsjednik. Volonteri su u jednom danu, priča Markt, u tri smjene napravili 7000 sendviča koji su odvezeni na mjesta gdje su podizani nasipi. Za jedan je ručak bilo skuhano 650 litara čobanca i još 300 litara pilećeg paprikaša: – Vodili smo računa da je među izbjeglicama dosta muslimana pa je zato napravljen i pileći paprikaš. Centralna kuhinja je u Županji, a imamo još i pokretne kuhinje – objašnjava. Kad govori o raspodjeli pomoći za stradale u poplavama, izvršni predsjednik ističe da se Crveni križ i te kako skrbi da ona dođe tamo gdje je najpotrebnija i da se spriječe moguće zloporabe.
Tako je zaposlenik HCK bio u pratnji kamiona s robom koja je vožena za pomoć poplavljenima u Bosni i Hercegovini, kako se ne bi dogodilo da kamion negdje “skrene” s puta.
– Imali smo dojavu da je jedan čovjek, koji se dovezao u mercedesu, krao vreće humanitarne pomoći iz košare Crvenog križa u Arena centru u Zagrebu. Čovjek koji nam je to dojavio kasnije nas je izvijestio da je policija pustila lopova, uz obrazloženje da humanitarna pomoć nije ničije vlasništvo pa da onda i nema elemenata kaznenog djela – ističe Markt koji javnost želi upozoriti i na moguću pojavu lažnih volontera:
– Crveni križ ne ide po kućama i ne skuplja novac. Uplate se obavljaju isključivo na račun – napominje. Otkako je vodeni val pogodio Hrvatsku, i zaposlenici i volonteri Crvenog križa doslovno padaju s nogu. Osim za stradale u poplavama u Hrvatskoj, novac je prikupljen i za stradale u BiH i Srbiji, kamo se ovih dana vozi i vozit će se kamioni s pomoći:
– U Orašje, Odžak, Maglaj i Doboj već smo odvezli pomoć. Nekoliko kamiona ići će i u Srbiju. Njihov Crveni križ od nas je tražio pomoć u higijenskim potrepštinama, pelenama za djecu i odrasle, trajnim proizvodima, tanjurima i priboru za jelo za jednokratnu uporabu… To ćemo im kupiti od sredstava prikupljenih za stradale u poplavama u Srbiji. Radi se o iznosu nešto većem od milijun kuna – kaže Robert Markt.
Pomozite Crvenom križu
Pred volonterima Crvenog križa tek sada je, smatra izvršni predsjednik, najteži dio posla. Stradalnici su se u prvom trenu dobro držali jer nisu bili svjesni tragedije koja ih je zadesila. No, kada krenu svojim kućama i shvate da će se neke morati rušiti, a neke još dugo vremena neće biti useljive, uslijedit će šok. Tada će “uskočiti” timovi za psihosocijalnu pomoć. U danima koji slijede trebat će napraviti svojevrsnu inventuru u skladištima, premjestiti robu koja se ne može čuvati na drugo mjesto…
– U nekim su paketima s hranom građani ostavljali poruke ohrabrenja i podrške poplavljenima. To smo morali raspakirati, a poruke ćemo kasnije dostaviti onima kojima su namijenjene – priča izvršni predsjednik koji je na toj funkciji tek pola godine. Sve vrijeme dok je u Hrvatskoj trajalo izvanredno stanje zbog poplava, Crveni križ nastojao je funkcionirati kao i inače. Redovito su održavani tečajevi prve pomoći, akcije dobrovoljnog darivanja krvi – aktivnosti koje inače čine glavninu prihoda Crvenog križa.
– U Hrvatskoj imamo 130 društava Crvenog križa pa su u ovoj situaciji oni preuzeli određeni dio tereta. Iako smo obavijestili građane da od 26. svibnja više ne skupljamo pomoć u robi za poplavljene, oni nam i dalje svakodnevno dolaze i donose pakete. Rekao sam zaposlenicima da ni u kom slučaju nikoga ne odbiju. Velika je stvar što ljudi dolaze i donose pomoć. Taj tsunami dobrote i humanosti koji je sada pokrenut može učiniti više nego država.
Pokazalo se koliko prekrasne sugrađane imamo i da je dobrota svuda oko nas – kaže Robert Markt za kojeg nam suradnici kažu da mu ništa nije teško učiniti i da ga, jer je bio šesterostruki prvak Hrvatske u automobilizmu, upravo adrenalin taj koji ga pokreće. Robert Markt se nada da će neviđeni odaziv građana na akciju Crvenog križa donijeti nešto i samoj instituciji. Ne traže puno. U prvom redu željeli bi donošenje pravilnika kojim bi se propisale kazne za one koji u automobilima neovlašteno koriste njihov znak.
Nadaju se i da će država otpisati dug za zemljište u Zagrebu, na kojem kane sagraditi novu zgradu i skladišni prostor (koji zapravo i nemaju), a zauzvrat preuzeti njihov Dom za starije i nemoćne u Iloku. I vjeruju da će im sada barem neke od državnih institucija odgovoriti na pozive za suradnju i pomoć koje su im slali.
vecernji.hr
