Prvog svibnja trebala je započeti s radom obrana od tuče na većem dijelu kontinentalne Hrvatske, djelatnost koja ima dugu povijest na ovima prostorima. Prva radarski dirigirana obrana u Hrvatskoj započela je tu blizu, u Borincima, prije 55 godina. Umjesto plaćanja osiguranja, PIK Vinkovci je jednakim novčanim iznosom oformio fond iz kojeg su se isplaćivale štete nastale zbog različitih prirodnih nepogoda. Iz tog fonda financirana je i obrana od tuče. Prepravljen je stari vojni radar, postavljena mreža lansirnih postaja, a postojalo je i pet pokretnih ekipa koje su, u slučaju potrebe, s različitih položaja lansirale rakete. Početna zaliha po lansirnoj je bila 30 raketa, a u slučaju velike potrošnje nabavljale su se nove.
Radarski centar u Gradištu
Nekoliko godina kasnije uspostavljen je radarski centar i meteorološka postaja Gradište, koji je služio obrani tadašnjih općina Vinkovci i Županja. Postavljene su lansirne postaje i svake godine se od 15. travnja do 15. listopada pažljivo motrilo na tučoopasne oblake i lansiralo rakete. Nakon Domovinskog rata, 1994.g. započela je primjena prizemnih generatora u kombinaciji s raketama, ali zbog štednje od prvog svibnja do tridesetog rujna.
Ove godine opća šutnja. Trenutno se obrana od tuče ne provodi u Hrvatskoj, a kad i da li će uopće proraditi, nitko ne zna. Rakete i tekućina za generatore stoje u skladištima, a u radarskoj kupoli nakupila se paučina. Sad, kad se konačno počelo govoriti o potrebi samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, sustav šuti. Jedino što se po medijima može pronaći su reklame za osiguranje, pri čemu država subvencionira veći dio premije. Možda to i nije loše obeštećenje, ali nije fizička zaštita poljoprivredne proizvodnje. Kad malo bolje pogledam reprezentativne objekte osiguravajućih kuća, uvjeren sam da u slučaju opravdane potrebe nije jednostavno doći do novca.
Obrana od tuče kod nas zadnja dva desetljeća jasno pokazuje sve slabije znakove života. Nigdje se ni ne spominje, kao da je zabranjena tema. Prošle godine je početna zaliha po lansirnoj bila šest raketa; pet puta manje nego prije četrdesetak godina. Koliko vidim na internetu, zadnjih osam dana ne radi ni radar na Puntijarki.
Pogledajmo što i kako rade naši bliži i malo dalji susjedi. Mađarska je prije pet godina u srpnju pretrpjela štete veće od 7 milijuna €. Njihov odgovor je bio „Nacionalni sustav za sprječavanje šteta od tuče“, za čije uspostavljanje su preko EU fondova uložili 6 milijuna €. Po uzoru na mađarski dio Baranje, gdje se obrana provodila od 1991.g., na cijeli teritorij države postavljeno je ukupno 986 prizemnih generatora, od kojih 222 daljinski upravljana. Vlasnik sustava je postala Mađarska poljoprivredna komora koja je osnovana 2013.g., a trenutno ima 360 000 članova.
Mađarski daljinski upravljan generator
Rumunjska je 2018.g. uložila 20 milijuna € u proširenje svog sustava obrane.
Rumunjski raketari
Ne moramo sve do Rumunjske kako bismo čuli zvuk raketa za obranu od tuče. Južno i istočno su naši susjedi počeli lansirati rakete. Srbija je za ovu sezonu nabavila 17 000 raketa, a postavljaju i automatske lansere, jer im je problem naći raketare.
Daljinski upravljan lanser u Srbiji
Što te zemlje, njihovi političari i meteorolozi znaju. Mi smo pametniji. Naša uobičajena fraza je već odavno postala: “Ma, to se ne isplati.“ I to nam je odgovor na većinu pitanja. Nije ni važno, možda ipak dođu turisti pa im poslužimo uvezeno meso, voće i povrće. A ako ne dođu, barem nećemo morati puno uvoziti.
izvori:
https://www.romania-insider.com/romania-money-anti-hail-system-2018
https://dailynewshungary.com/large-scale-weather-manipulation-to-start-in-hungary/
Danijel Čadić
3 Comments
Tihomir
Danas se u Europi obrana od tuče provodi u Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj (prizemni generatori, u Francuskoj i rakete malog dometa), Njemačkoj, Austriji i Grčkoj (avio generatori i piropatrone) Švicarskoj (rakete malog dometa i avio generatori), BiH (rakete+prizemni generatori), Srbija, Rumunjska, Bugarska, Pridnestrovska Moldavija i Moldavija, Rusija, Jermenija, Gruzija (rakete srednjeg i dugog dometa). Belgija, Holandija, Italija, Turska koriste protugradne topove, što je zbilja upitno. U svijetu još obranu od tuče rade u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Argentini, Brazilu, Kini, Iranu, Indiji, Turkmenistanu…Dug je popis. Što se tiče efekata, brojni su radovi profesora i doktora znanosti koji prate projekte modifikacije vremena putem analize tučomjera, statističkih metoda, na osnovu podataka osiguranja. U Kanadskoj provinciji Alberta, gdje je Dr Kraus vodio programe avio zasijavanja suhim ledom i srebrnim jodidom, su koristili podatke osiguravajućih kuća i dobili smanjenje šteta na imovini za 50% u odnosu na period prije obrane od tuče. U Grčkoj, gdje je obvezno poljoprivredno osiguranje i gdje se precizno proračunavaju štete, po Dr Karakostasu smanjenje šteta je 40-50%…Toliko o socijalističkim zemljama i nedokazanosti efekata obrane od tuče.
Kada ukucate pojmove i imena koje sam naveo u tražilici, sve nađete vrlo lako na internetu.
Petar Tunjic
Taj sistem je koristilo samo nekoliko socijalistickih zemalja ali niti jedna zapadna zemlja, cudno ili ne ?
Josip
Nema znanstvenog dokaza da obrana od tuće sa raketama i prizemnim generatorima djeluje na “razbijanje” ledonosnih oblaka…