1849. godine izbila je neka bolest među ljudima u selima kod Županje a koja su pripadali kompaniji u Brodu. Paterson i Fiala, dva štapska liječnika Brodske regimente, tvrdila su prema znacima te bolesti, da je to bila cholera morbus,a uzrok njezina nastanka pripisivali su „škodljivom isparavanju baruština i močvara, kao i neobično dugoj hladnoći u maju te godine“. „Druga nevolja zbog tih isparavanja i zatrovanja zraka jest gamad koja je ljeti gotovo nepodnošljiva, to su neke tako mnogobrojne muhe da se, katkad predvečer, ne vidi sunce od njih“. Voda za piće bila je loša. Kuće za stanovanje bile su od naboja ili drvene konstrukcije i manje-više sve su bile vlažne i nezdrave.
Tijekom 1848. i 1849. godine i županjski graničari sudjeluju u gušenju revolucionarnih gibanja u cijeloj Monarhiji, guše građanske bune po Austriji, bore se protiv madžarskih revolucionara i sa Pijemontezima u sjevernoj Italiji. Bolest su po svoj prilici donijeli vojnici, povratnici sa ratišta. Osim toga kolera je u razdoblju od 1829 do 1851. godine harala cijelim svijetom u II. velikoj pandemiji kolere.
O epidemiji kolere među vojnicima govori vijest u članku „ Iz Županje „ iz Narodnih novina od 4.12.1849. godine.
„ Što nemogaše smertonosno tane i železo uništiti, tome je biesna kolera, ona nesmiljena kćerka dugoruke smerti nemilo doskočila i svojom nemilosrdnom kosom pokosila.“
O epidemiji kolere u Štitaru u istom članku piše.
„ Baš sad evo čujem, da se je kolera mnogo biesnia i opasnia nego prie u Štitaru povratila. Kroz 7-8 danah mnoge kuće na polak izumrieše. Bože ! tvoja je ruka težka! Oprosti nas od zla ovoga!! „