Na današnji dan 3.8.1905. rođen je u Babinoj Gredi STJEPAN BÄURLEIN Jedan od značajnijih đakovačko-srijemskih biskupa 20. stoljeća. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, a gimnaziju u Đakovu i Travniku.
Teološke škole završio je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu, od 1925.-1929. Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu univerziteta u Zagrebu 1937. godine. Za svećenika je zaređen 07. travnja 1929. godine u Đakovu. Kapelansku službu obavljao je u brojnim župama: Podcrkavlje ( 1929); Novi Slankamen ( 1929.-1930.); Tovarnik ( 1930.-1931.); Valpovo ( 1931.-1933.); Đakovo ( 1933.-1934). Vjeroučiteljsku službu obavljao je u Đakovu od 1934.-1936. godine, upravitelj crkve Srca Isusova (1936.). Upraviteljem župe Petrovaradin II imenovan je 1937. godine. Mnogo je radio kao duhovnik Marijine Kongregacije, Križarskog bratstva, malih križara.
Na Visokoj bogoslovnoj školi predavao je slijedeće kolegije: katehetike i pedegogike ( 1945.-1970.); govorništva (1945.-1954.) i homiletike 1954.
U Bogoslovnom sjemeništu obavljao je službu prefekta ( 1945.-1950.); ekonoma ( 1945.-1950) i duhovnika sjemeništa ( 1950.-1951.). Službu rektora Sjemeništa obavljao je od 1951.-1960. godine.
Imenovan je naslovnim biskupom Herakleje Pontske ( s jurisdikcijom rezidencijalnog biskupa) i posvećen 29. lipnja 1951. godine. Biskupom đakovačkim i srijemskim imenovan je 12. listopada 1959. godine.
Biskup Bäuerlein umro je 09. kolovoza 1973. godine u Đakovu, u svojoj 68. godini života i 44. godini misništva. Sahranjen je u kripti đakovačke katedrale 11. kolovoza 1973. godine.
Biskup Bäuerlein bio je dobar poznavatelj katehetske discipline, dobar profesor koji je znao svoje slušače oduševiti za rad s djecom i s mladima. Po njegovoj inicijativi, nakon dokidanja vjeronauka u školi, organizira se vjeronauk u župnim prostorijama, crkvama, sakristijama. Prvi Katehetski institut u Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata osniva u Samostanu sestara Sv. Križa u Đakovu.
Svojim upornim radom , prirođenom sposobnošću i ljubavlju prema arheologiji i povijesti prikupio je brojne eksponate ( zbirka slika i portreta, numizmatička zbirka itd.) za Dijecezanski muzej s galerijom slika kojeg je osnovao 1952. godine.
Dijecezanskoj knjižnici u Đakovu ostavio je bogatu vlastitu biblioteku s preko 11.000 svezaka knjiga i časopisa. Najvrednije njegove knjige su iz područja crkvene umjetnosti, katehetike, pedagogije i arheologije.
Mnogo je prevodio i objavljivao izvorne radove, najčešće su mu članci u Glasniku i Vjesniku anonimni ili pod pseudonimom. Objavljivao je također u časopisima Croatia sacra, Bogoslovska smotra, Kršćanska škola, Služba Božja.
Biskup Bauerlein nije bio sklon suradnji s vlastima osim u krajnjoj nuzdi. Vlasti su ga smatrale jednim od najekstremnijih biskupa i sustavno su na njega vrsile pritisak. Posljedica takvih odnosa bilo je i sudjenje profesorima i bogoslovima Djakovacke bogoslovije. Prijetilo se i zatvaranjem bogoslovije ali biskup Bauerlein nije popustao. Vlasti su se koristile svim mogucim metodama pritiska na biskupa, pokusavajuci cak pobuniti svecenstvo protiv njega. Medjutim, on se nije dao, a imao je i potporu ostalih biskupa i Svete Stolice