Gunja je dobila prvu džamiju u modernoj Hrvatskoj
Dana 28. rujna 1969. godine u Gunji je svečano otvorena prva namjenski izgrađena džamija u modernoj Hrvatskoj. Taj događaj imao je veliko značenje ne samo za muslimane u Cvelferiji nego i za cijelu Slavoniju, jer je označio početak jednog novog poglavlja u povijesti Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Gunja, mjesto na samoj obali Save i na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, desetljećima je bila utočište ljudima koji su tijekom Drugog svjetskog rata bježali iz istočne Bosne. U razdoblju od 1942. do 1946. u Gunju su stigle brojne bošnjačke obitelji iz Višegrada, Foče, Goražda, Čajniča, Srebrenice i Zvornika. Mnogi se nakon rata više nikada nisu vratili u rodni kraj, nego su upravo u Gunji pronašli novi dom.
Kako je zajednica rasla, javila se potreba za vlastitim prostorom za molitvu. Džemat u Gunji službeno je osnovan 1957. godine, a prve vjerske obrede vjernici su održavali u privatnim kućama. Prekretnica se dogodila kada su Ismet i Izeta Čandić darovali više od 3.100 četvornih metara zemljišta za izgradnju džamije.
Gradnja je počela 2. kolovoza 1968. godine. Džamija je podignuta dobrovoljnim radom i prilozima vjernika, bez financijske pomoći tadašnje države. Nakon nešto više od godinu dana radova, 28. rujna 1969., otvorena je pred nekoliko tisuća ljudi koji su u Gunju stigli iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva tadašnje Jugoslavije. Za prvog imama imenovan je hadži Hasan ef. Suljkanović.
Prvotna džamija bila je skromna građevina s kosim krovom i minaretom, površine oko 130 četvornih metara. Današnji izgled dobila je 1999. godine, kada je tijekom obnove izgrađena prepoznatljiva kupola prema projektu arhitekta Faruka Muzurovića.
Povijest gunjanske džamije obilježile su i teške godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Gunja je primila velik broj izbjeglica, a mjesno muslimansko groblje postalo je posljednje počivalište mnogih koji nisu uspjeli dočekati povratak kući. Velike poplave 2014. godine teško su oštetile džamiju i Islamski kulturni centar. Voda je u objektu dosegnula više od tri metra i uništila vrijednu knjižnicu te dio povijesne dokumentacije, ali je zajednica obnovila svoju bogomolju.
Danas, više od pola stoljeća nakon otvorenja, džamija u Gunji ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola mjesta i važan dio bogate povijesti Županjske Posavine. Ona svjedoči o životu ljudi koji su preko Save donijeli svoju vjeru, običaje i kulturu te ih trajno utkali u identitet Gunje.
Zoran Lucić
