Na današnji dan 21.12. 1927. godine na rijeci Savi kod Županje pojavile su se prve sante leda. Iz crkvenih bilježaka može se zaključiti da je u 18. i 19. stoljeću bilo malo dugotrajnih, izrazito hladnih i snježnih zima. To se osobito odnosi na 19. stoljeće. Doduše, u mnogim je zimama bilo vrlo hladnih i snježnih razdoblja, u kojim je prigodama na rijeci Savi nastupalo zaledivanje vode, s pojavama ledenih santi, pa i ledostaja. No, u pravilu je nakon takvih razdoblja slijedilo zatopljenje, često s kišom, što je uzrokovalo otapanje leda, a katkad i poplave zbog preobilja vode.
Evo nekoliko zanimljivih zapisa koje sam pronašao:
Zima 1725./26.god. naglo je nastupila, bila je hladna i snježna i dugo je trajala. Snijeg je pao 7. prosinca i zadržao se do 4. svibnja. Preko debelog su leda na rijekama prelazila kola natovarena drvima što ih je vuklo osam volova, a da nisu propadala kroz led. Ljudi su bili prisiljeni sjeći mladice breze i davati ih za hranu konjima, jer je ponestalo druge hrane (bilješke u ljetopisima zapadne Slavonije).
1735. god. Sava se zaledila 07. siječnja.
Zima 1739./40. god. bila je također hladna i snježna i dugo je trajala. Jedno veliko padanje snijega trajalo je pet tjedana i mnoge su životinje nastradale (bilješke u ljetopisima istočne Slavonije).
Zima 1754./55. god.7. siječanj oko tri sata poslije podne Sava se zamrznula, tako da su Turci lako mogli prelaziti do Karantene;
- 20. siječnja u tri sata poslijepodne led je na Savi popucao. No već je nakon pola sata ona opet bila nepokretna;
- 21. siječnja u četiri sata ujutro nailaskom velikog vala led se rastopio i krenuo.
Zima 1774./75. god.2. siječanja, mimo običaja, u četiri sata poslije podne led se na Savi zaustavio, pa je ona bila zaledena do 17. ovoga mjeseca.
Zima 1807./08. god.
- 18. veljače: Od toga dana je hladnoća, koja je dosad bila podnošljiva i stoga blaga, iznenada ojačala, i nastavlja se, gle, obiljem snijega, tako da su do 16. travnja morali grijati sve osim spavaćih soba.
- 4. ožujka: Veoma jaka hladnoća, pa se na Savi pojavilo mnogo leda.
- 21. ožujka: Cijedi dan sniježi, hladnoća traje dalje.
- 1., 2. i 3. travnja: Sniježi, doduše snijeg 3. prestaje, ali slijede hladni i postojani vjetrovi.
Zima 1808./09. god.
- 5. siječnja: Gotovo nepodnošljiva hladnoća, koja je trajala od 12. do 22. prosinca, skoro je iščeznula.
- 7. siječnja: Hladnoća se ponovno vratila.
- 4. ožujka: Na Savi se pojavio led.
- 12. ožujka: snjegovi se nastavljaju.
- 4. travnja: Sniježi.
1820./21. god.Budući da je potrajala oštra zima, 29.12.1820. pokazao se led na Savi i zadržao gotovo cijeli mjesec. Sava se zaledila 07. siječnja1821.
Zima 1822./23. god. Zima je počela rano, u studenome.
- 12. studeni: Hladni je vjetar sljedeće noći donio obilan snijeg, pa je stoga sljedeći dan bio hladan. Takvu hladnoću ne očekujemo niti za Bogojavljenje. Siječanj: Budući da je i dalje vladala oštra zima, 1. ovoga mjeseca na Savi se pokazao led. Ovaj, kao i prošli mjesec , obilni snijeg.
1829. god.24 siječanj. Zbog jake hladnoće cijeloga ovoga mjeseca, noću se led na Savi zaustavio, što se obično dogada rijetkih godina.
Zima 1829./30. god. Studeni: 1. Vrijeme je bilo hladno, slično zimskom; oko osam sati ujutru započelo je snježiti, a snijeg je padao sve do podneva, no nije bio postojan zbog prevelike vlažnosti zemlje.
- 12. studeni: Predveče i sljedećih dana padao snijeg; s njim je navalila takva hladnoća, kakva nije uobičajena ovako rano.
- 27 studeni: Hladno vrijeme, što je potrajalo od 12. ovoga mjeseca, popustilo je, a kolni put, koji je ovaj mjesec dosada bio posvuda dobar, bio je razrovan.
- 2. prosinac: ponovno je navalila hladnoća i postupno dosegla takav stupanj, da je već 9. Savom krenuo led.
- 30. prosinac: Zhog goleme hladnoće kroz cijeli ovaj mjesec, led, koji je cijelo vrijeme plovio Savom, noću se zaustavio. Kolni je put gotovo cijeli ovaj mjesec bio u odličnom stanju.
- 2 siječanj: Zbog povećane hladnoće, led na Savi bio je već toliko čvrst, da se po njemu slobodno moglo hodati, pa i vući kola s teretom. Ovaj cijeli mjesec bio je toliko hladan, da smo doista bili primorani zbog hladnoće ponovo cijepati drva. Krajem ovoga mjeseca opet je nekoliko dana padao snijeg; snijeg je toliko napadao, da je dosegao visinu gotovo dviju stopa.
- 7.veljača: Hladnoća je vladala i nadalje kao prošli mjesec; dosada nimalo nije popustila, već se dapače povećavala.
- 19. veljača: Hladnoća, što je neprestano trajala od 12. studenoga, počela je popuštati, tako da se 24. ovoga mjeseca ujutro led na Savi, nakon zadržavanja od osam tjedana, počeo kretati, a sljedećih je dana sav otišao (…) Takve se zime ne sjećaju niti starovječni ljudi.
Zima 1831./32. god.
- Studeni: 27. Oko jedanaest sati prije podne snijeg je pao po drugi put; prethodila mu je zimska hladnoća koja je potrajala.
- Prosinac: 27. ujutro ugledasmo snijeg kojemu je prethodila zimska hladnoća; zbog snijega, što je napadao sljedećih dana, kolni je put postao osrednji, a od ovoga je dana započela prava jaka zimska hladnoća koja je potrajala. Cijeli je ovaj mjesec pogodovao zimskoj hladnoći.
- Siječanj: Početak je ovoga mjeseca zadržao istu hladnoću mjeseca prosinca. Od 8. do 17. je zatopljelo, a zatim ponovo jako zahladnjelo i takvo potrajalo do kraja mjeseca.
Zima 1832./33. god.
- Prosinac: 6. Snijeg je prvi put pokrio zemlju te se zbog velike hladnoće prilično dugo zadržao. Ovaj je mjesec vladala velika hladnoća; vrijeme je najvećim dijelom bilo suho.
- 2. siječanj: Budući da se zadržala gotovo ista hladnoća kao i prošli mjesec, te budući da su se u zraku oko pola devet uveče dogodile promjene, one su prouzrokovale snijeg, kojega zbog jake hladnoće ranije nije bilo; pod sunčevim se zrakama on pretvorio u led, pa je zbog topline vode svojom težinom prekrio površinu rijeke Save, što se vrlo rijetko viđa. Cio ovaj mjesec bio je pretjerano hladan.
- 4. veljača: Led koji je dosada prekrivao površinu Save, oko pola četiri ujutro površinu Save ostavio je čistom (…) 17. ožujak: Oko devet sati ujutru opet je snijeg prekrio zemlju. Ovaj je mjesec bio vrlo hladan, ali je do kraja ostao suh.
Zima 1834./35. god.6. siječnja, zbog velike hladnoće, koja je ovih dana po Reaumurovu toplomjeru dosegla peti stupanj ispod ništice, na Savi se zaustavio led i u kratko vrijeme toliko postao čvrst, da su ga 9. ovoga mjeseca Turci već pokušavali prijeći, a sretno je takoder i prelazili.
Zima 1835./36. god.U prosincu 1835. zbog hladnoće koja je još više porasla tako da je nadvisila 10 stupnjeva na Reaumurovu toplomjeru (cca – 13 C) noćas se led na savi zaustavio i u tolikoj mjeri postupno očvrsnuo da je već 21. ovog mjeseca Turcima omogućio siguran prijelza do skele.
- 17. siječnja: Budući da je hladnoća ovih dana popustila, zbog postupnog porasta vode, led, koji se cijeli mjesec zadržavao na Savi, noćas je otplovio, no nije nanio nikakvu štetu.
Zima 1837./38. god.9. siječnja: Tijekom prijašnjih dana, kad je nastala i postupno se povećavala hladnoća, Savom je počeo teći led, i to u prilično velikom obilju.
- 12. siječnja: Zbog hladnoće, koja je po Reaumurovu toplomjeru dosizala već 15. stupanj, a od 6. ovoga mjeseca do 12., to jest do današnjega dana, gotovo neprestanog padanja snijega, led se sa Savi zaustavio i preko nje načinio čvrsti most, koji je Turcima omogućavao slobodni prijelaz.
- 20. veljače: Nastala je tako oštra hladnoća, kakve se ljudi već poodmakle dobi ne prisjećaju; no sljedećih je dana vrijeme popustilo, snijeg se naglo počeo topiti i u tolikoj mjeri povećao Savu, da je na dugačkom dijelu svoga tijeka izišla izvan svoga korita; no trebamo se plašiti još većih poplava, ako se sav snijeg, kojega ima toliko kao nikada ranije, najednom bude otopio (…) Velika hladnoća kojom je počela 1838. godina nije spržila samo stabla i vinovu lozu, nego i usjeve, poglavito raž, tako da je te godine krušarica i vina bilo vrlo malo, a šljiva nije bilo niti za jelo.
Zima 1838./39. god.29. siječnja: Zbog povećane hladnoće, led je ponovo plovio Savom.
6. veljače. Zbog oštre studeni prošlih dana led se na Savi zaustavio, no budući da je vrijeme naglo zatoplilo, 8. tekućeg mjeseca led je otišao.
15. ožujka: 15. i sljedeća četiri dana zavladala je takva hladnoća, kakva uopće nije uobičajena niti u siječnju; naime, zemlja je bila todiko smrznuta, da su se po njoj mogla kretali do vrha natovarena kola, pa je stoga i led Savom počeo teći.
1. travnja: Zavladala je jaka hladnoća; naime, na vodenim se površinama zateklo leda za prst debljine, a potrajala je gotovo cijeli dan. 7. i 8. travnja: sniježilo je cijeli dan, a snijeg se takoder dulje zadržao.
1839. god.Kronika bilježi led na Savi
1840. god.16. siječanja na Savi se zaustavio led, a 24. noću otplovio.
1841. god.5. siječanja u pola devet krenuo je led Savom popraćen velikom poplavom.
1842. god.Kronika bilježi led na Savi
1848. god.19. siječanja led se na Savi zaustavio i potrajao do 11. veljače.
1850. god.1. siječnja u sedam sati ujutru led se na Savi zaustavio, nagomilan u tolikoj mjeri, da su Turci hrpimice iz Bosne već drugi dan, natovareni robama, prelazili u naše krajeve.
1855. god. 14. siječnja na Savi se zaustavio led.
1856. god.Kronika bilježi led na Savi
Zima 1857./58. god.5. siječnja: Oštriji zrak, što je danas započeo, učinio je da su savski mlinovi, koji se dvije godine nisu micali sa svojih mjesta, zbog zaustavljenog leda morali biti drugi dan maknuti u sigurno zaklonište. Sljedećih dana hladnoća od 17 stupnjeva ispod ništice po Reaumurovu toplomjeru učinila je da je 23. preko rijeke led napravio veoma sigurni most ljudima koji su prelazili.
Veljača: Led na Savi i dalje nepomičan.
Ožujak: Led se zadržao i u prvih 10 dana u ožujku i otopio se 11. ožujka.
1862. god. Sava se zaledila 07. siječnja.
1864. god.Kronika bilježi led na Savi
1869. god.Led se na Savi zaustavio, a isti dan o zalsku sunca neki je Turčin okladivši se, prešao Savu preko leda.
Tih dan kronika završava pa nema podataka do kraja 19. stoljeća
1892. god. Te godine je bila strašna zima
1923. god. Sava se zaledila za Noviu godinu i ostala zaleđena sve do 03. veljače.
21.11.1925. god. – Porastao je vodostaj Save tako da je dosegao zidine samostana. U Bos. Brodu su iz vode virili samo krovovi.
Zima 1928./29. god. Zima je bila izvanredno žestoka i duga. Podarena prošle jeseni 2 vagona drva brzo izgorješe, a još se skoro toliko potrošilo. Dne 7. travnja po drugi put zapao snijeg te ponovno vrlo hladno. Dne 17. travnja opet pada snijeg i vrlo hladno.
1. veljače – Počelo je snježiti; svaki je dan sve do 13. ovoga mjeseca padao snijeg; nadalje, nastupila su hladna vremena, tako da je 10. ovoga mjeseca Savom počeo ploviti led. Hladnoća je svakim danom postajala sve jača, tako da se 14. ovoga mjeseca po drugi put ove godine zaustavio led na Savi.
16. veljače – Vrijeme je osjetno počelo popuštati, pa se i led na Savi 17. počeo kretati, a slijedeći dan otišao.
1932./33. god. Temperatura je bila -23 stupnja a poznati Mata Marković, tada pomoćni radnik na Repićevom kupalištu na Savi kupao se sa svjim prijateljima i plivao Savom.
1935. god. Sava se zaledila 22. siječnja nakon nekoliko dana s temperaturom oko -20 stupnjeva.
1940. god. Sava je bila zaleđena
1941. god. Sava se zaledila 25. siječnja. Led se nije micao do 04. ožujka kada su ga domobrani minirali. Led izuzetno ugrozio drveni most sagrađen preko Save u blizini samostana.
1954. god. Sava se zaledila 5. siječnja i 23. veljače. Temperatura je bila 17 dna ispod -10 stupnjeva.
1963. god. Sava se potpuno zaledila 25. siječnja. Debljina leda bila je 30-40 cm. U Bosanski Brod se išlo preko leda. Nakon 19 dana led je krenuo.
1964. god. Sava je bila zaleđena
1985. god. Sava je bila zaleđena i led u pokretu je nosio brodice,splavi i lomio drveća. Prema obali su naslage leda bile oko 5 m.
1986. god. Bilo je malo leda na Savi.
2012. god. Sava se zaledila o čemu su ovdje detaljni podaci
Zoran Lucić
