No problem je što drva za ogrjev nema! Ono malo što se pronađe skupo je k’o suho zlato. – Drva sam nabavila početkom ljeta po cijeni od 240 kuna po ‘metru’. Susjed je nedavno nabavio preko ‘treće ruke’ i platio ih 270 kuna – kaže jedna Đakovčanka, te dodaje kako je čula i za više cijene. Što je uzrok nestašici pitali smo Danka Radoša, upravitelja Šumarije Đakovo.
– Trenutačno imamo dvije licitacije za hrast i cer čija je cijena 241 kunu po kubiku, dok bukva i grab stoje 251 kunu po kubiku. Istina je da drva nema puno, no problem je i u tome što privatnici koji žele kupiti drva pa ih kasnije preprodati moraju predočiti papire o prijavljenim radnicima, kao i to da su osposobljeni za rad u šumi s atestom za pile. Dakako da im to povećava troškove, pa su i drva skuplja – kaže Radoš. Dodaje i kako ima informaciju da se ljudi zbog jeftinije cijene ogrjeva odlučuju prijeći na drva.
– Istina je i da su drva poskupjela, no poskupjeli su i svi ostali energenti – naglašava. Kaže kako kako dolaze ljudi iz županjskog i vukovarskog kraja. – U njih je situacija još gora, tamo je cijena dosegnula 300 kuna. Ne treba zaboraviti ni da velik problem čine drvoenergane, njih se mora ‘nahraniti’ – upozorava Radoš. I dok su Hrvatske šume zbog plinofikacije u županjskom kraju i spačvanskom bazenu svojedobno bile pred problemom što učiniti s viškom drva, sad se “ploča okrenula”. Kako smo pisali, većina kućanstava zbog sve skupljeg plina odlučila se vratiti grijanju na drva, kojih sada nedostaje.
Dodatan udarac, rečeno je, bit će i dvije energane u Vukovarsko-srijemskoj županiji i koje će “pojesti” šumsku biomasu. Jednu u Babinoj Gredi namjerava sagraditi bivša manekenka Sunčica Lalić, a drugu u Županji Strateški plan Tomislava Radoša. Samo će za potrebe tih postrojenja biti potrebno 100.000 kubika drvne sječke. Oglasi za prodaju ogrjevnog drva mogu se pronaći i na internetu. Njihova cijena kreće se od 270 do 300 kuna po metru. Problem sa ogrjevom ‘trese’ i Baranju. Na nekoliko adresa na koje smo se obratili odgovorili su kako drva ili nema, ili ima samo jedna vrsta.
– Trenutačno imamo hrast, a cijena je 300 kuna za metar – rekao nam je jedan od dobavljača, naglasivši kako će za nekoliko dana biti miješanih po istoj cijeni. Na upit zbog čega je ”nestašica”, kaže kako je jedan od razloga što oni koji su odlazili u šumu ‘to više ne smiju činiti ako nemaju registriran obrt ili tvrtku, dok drugi razlog leži u izvozu. Desetci šlepera dnevno drva iz domaćih šuma odvoze u Mađarsku. – Cijeli Pečuh grije se na drva – tvrdi naš sugovornik. Na drugoj adresi rekli su nam kako drva trenutačno nema, ali će ih biti za nekoliko dana.
Cijena metra bagrema je 300 kuna, dok za metar bukve ili graba treba izdvojiti 350 kuna. Neslužbena informacija kaže kako bi drva, u sred predstojeće zime, mogla još poskupjeti, pa oni koji ih nisu nabavili to moraju učiniti hitno. Dakako, ako u tome uspiju. Kako saznajemo, dio Baranjaca odlučilo se na grijanje drvenim briketima, koji se mogu nabaviti u nekoliko stovarišta. U ovisnosti o vrsti drva, cijene im se kreću od 1.150 do 1.400 kuna za tonu. Pakirani su po deset kilograma.
IMA I PREVARANATA
Pri nabavci drva valja upozoriti i na slučajeve prijevara. Podsjetimo, jedan se belomanastirski umirovljenik prije dvije godine, kada su drva bila između 200 i 250 kuna za metar, požalio kako je ostao ”kratak” za petstotinjak kuna. Prijevoznik mu je, rekao je tada, drva dovezao ispred kuće, a nakon dan-dva, kada je jednog mladića angažirao da mu ih složi, konstatirao je kako mu je, umjesto deset naručenih, stiglo samo osam metara drva. Budući da je bio prisutan istovaru, svaka daljnja aktivnost bila mu je uzaludna. Ako ništa drugo, dodao je, broj preprodavačevog mobitela izbrisao je i usmeno preporučivao prijateljima da od njega ne kupuju drva.
I susjedne zemlje prelaze na drva
I portali u susjednim državama donose vijesti o tome kako sve više ljudi odlučuje prijeći na grijanje na drva. “Sve veći broj korisnika gradskog grijanja u BiH odlučuje se da odjavi priključke na toplovodnu mrežu jer u većini slučajeva nisu zadovoljni kvalitetom grijanja. U protekle dvije godine samo u Banjaluci grijanje je odjavilo oko 900 korisnika”, navodi se na jednom banjalučkom portalu. Razlozi u većini slučajeva identični su onima u nas – teška materijalna situacija.
Maja MUŠKIĆ/Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Ivica GETTO/glas-slavonije.hr
