Riječ je o postupku kojim se simulira probava uzorka u želucu, nakon čega se sadržaj sedimentira i sediment pregledava mikroskopski. Takav način pregleda mesa traje dva do tri sata, a ako se uleti u gužvu, posebice vikendom, ljudi moraju i satima čekati rezultate kako bio mogli nastaviti prerađivati meso. Negoduju i veterinari, a Pavo Lucić, veterinar s dugogodišnjim iskustvom iz Otoka, smatra da je obvezna metoda umjetne probave, što je direktiva EU-a, dobra za velike klaonice, ali potpuno naprimjerena tradicionalnom načinu svinjokolje u Slavoniji.
Zamjera što se hrvatski pregovarači nisu izborili za prihvatljiviji model, jer je svaka država imala pravo zadržati neku svoju specifičnost, pa tako i Hrvatska. Lucić je uvjeren da će obvezan način pregleda mesa simuliranjem metode probave u želucu unijeti pomutnju i negativno se odraziti na tradiciju svinjokolje u Slavoniji.
– Ljudi imaju potpuno pravo što se bune i svoj bi glas trebali još glasnije dići – ustvrdio je veterinar Lucić.
Zbog dugotrajnosti postupka, sve više građana, posebice iz istočnog dijela županjske Posavine, meso na analizu odnosi preko granice. Među njima je i Nikola K., iz Drenovaca, koji je prije nekoliko dana imao svinjokolju, a pet uzoraka odnio je u Veterinarsku stanicu u Brčko Distriktu.
– Ma nemam ja vremena satima čekati u našoj stanici na neka eksperimentiranja. Nije mi bio problem prijeći gunjanski most i skoknuti do Brčkog. Osim uštede vremena, uštedio sam i novac. U Brčkom je pregled mesa samo pet maraka po uzorku, znači manje od 20 kuna, a kod nas je 47 kuna, rekao nam je naš sugovornik.
U Veterinarskoj stanici Županja, koja sa svojim ambulantama pokriva područje županjske Posavine, upozoravaju građane da u slučaju pregleda mesa u susjednoj državi ne ostvaruju pravo na naknadu ako se utvrdi da je meso zaraženo trihinelom. Inače, u Veterinarskoj stanici Županja i pripadajućim ambulantama proteklog je vikenda pregledano 1.200 uzoraka mesa. Pozitivnih nije bilo, a od početaka sezone svinjokolje samo je u jednom slučaju utvrđena trihineloza, i to u Štitaru.
METODA UMJETNE PROBAVE
Za trihineloskopski pregled koji rade u Bosni uzimaju se dva uzorka mesa veličine kutije šibica od ošita, tj. mišićnog tkiva koji se hvata za kralježnicu, i stavlja se pod trihineloskop koji nakon šest minuta pokaže rezultat. Najsigurnija i najpouzdanija, smatraju u EU, jest metoda umjetne probave. Uzima se komadić mesa koji se nasjecka, posipa se pepsinom i stavi u zakiseljenu vodu. Onda se to sve skupa u elektromagnetskoj miješalici vrti i pasira pola sata (naime, tim se postupkom imitira rad želuca). Nakon toga slijedi sedimentacija i potom stavljanje pod trihineloskop.
Marija Lešić Omerović