Eutanazirane svinje kod Golubovića (Foto: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA)
Antunu Goluboviću eutanazirana su 93 grla, a genetiku bez koje je ostao, kaže, nitko mu ne može platiti
Nikada tužnije nije bilo na gospodarstvu uzgajivača svinja Antuna Golubovića u Đurićima, nadaleko poznatome i po uzgoju crne slavonske svinje, koje su sve do prije 15-ak dana bile sastavni dio njegova života, još od malih nogu, a dvorište i objekti sada su, prvi put, potpuno prazni – opustošila ih je afrička svinjska kuga (ASK). Sva 93 grla, od čega 20 rasplodnih, eutanazirana su i dogodilo se ono za što je, priznao nam je, vjerovao da se nikada neće dogoditi.
Težak udarac
“Sve mi mogu platiti, ali genetiku bez koje sam ostao i na kojoj sam predano radio više od 20 godina, ne može nitko”, ogorčen je Antun Golubović, inače predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Njegovi su nerasti i rasplodne krmače na specijaliziranim stočarskim izložbama i sajmovima, od Gudovca do Slavonskog Broda, redovito osvajali priznanja i nagrade. Konstantno je radio na poboljšanju ove autohtone pasmine svinja, birao je i za rasplod ostavljao što bolja i kvalitetnija grla. To je, smatrao je, bilo jamstvo opstojnosti crne slavonske svinje, ali i budućnosti samih uzgajivača, a redovito je isticao da se u tome poslu samo upornost isplati. Kupce je imao od Žminja u Istri pa sve do Mokošice kod Dubrovnika, a njegove su svinje, kazao nam je, ime Đurića pronijele kroz cijelu Hrvatsku, pa i šire.
Iako mu je ASK zadao veliki udarac i trebat će mu, kako ističe, puno i ustrajnosti i vremena za oporavak, od uzgoja svinja ne želi odustati, time se namjerava i dalje baviti, a njihov povratak na gospodarstvo očekuje tek oko Božića 2024. godine, zbog propisanih rokova zabrane držanja nakon pojave bolesti. Priznaje da ni sam sebi još uvijek ne vjeruje da ujutro i navečer više nema hranjenja svinja i obilazaka, što mu jako teško pada. “Nakon toliko godina možda prvi put odem i na godišnji odmor, ali to me zapravo i ne raduje. Nisam naučio negdje besposlen provesti tjedan dana, sjediti, ležati i ništa ne raditi, biti bez ikakvih obveza. To nije moj način života, i to bi za mene bio umor”, zaključuje. Za sada ni na njivi nema obveza i trenutačno je zatišje. Čeka se vršidba soje i kukuruza, sjetva pšenice i ječma. Dane krati kojekakvim poslovima u dvorištu. “Prvi put u životu su mi svinjci prazni, nema ni papka. Izgubio sam svakodnevni prihod, a 65 posto ukupnoga prihoda bilo je od svinja. Sada treba dalje živjeti, redovito plaćati sve obveze prema državi. Naučio sam svakih mjesec do dva prodati koju svinju. Bilo je i teških trenutaka, kada su cijene bile iznimno loše i kada nije bilo kupaca, ali preživjelo se. Sada, kada se taj krug konačno zatvorio i kada smo došli u situaciju da smo uvijek bez problema mogli prodati svinju, stigla je afrička svinjska kuga i sve se urušilo”, razočaran je.
Strah za tržište
Napominje da nakon povratka svinja na gospodarstvo treba proći još godinu dana do prvih novaca, što znači da prvi prihod može očekivati tek za dvije godine. Najgore što mu se može dogoditi je da izgubi svoje stalne kupce, da se oni okrenu drugom tržištu i da opet mora kretati iz početka. “Nadam se da do toga neće doći jer su prepoznali kvalitetu i uvijek je s obje strane sve bilo korektno, ali svjestan sam toga da su dvije godine jako puno. Ako do toga dođe, bit će jako teško vratiti se na tržište”, zabrinut je. Uvjeren je da će mnogi odustati od daljnjeg bavljenja ovim poslom, posebice uzgajivači koji su imali manje svinja. Upozorava i na to da će se fond krmača u Hrvatskoj, gdje ih već nedostaje 62.000, osjetno smanjiti, i da ih mnogi više neće imati. Neki će se, pretpostavlja, možda preorijentirati na drugu vrstu stoke ili baviti samo tovom svinja i kupovati prasce iz uvoza. Smatra da će tovljači ovu situaciju puno lakše podnijeti, jer su i do sada kupovali prasad.
“Onima koji su imali rasplodni materijal i krmače trebat će tri i pol do četiri godine, od dana kada im nazimice uđu na OPG, da se vrate na onu poziciju na kojoj su bili dva, tri dana prije eutanazije svinja. Uz godinu i pol počeka do povratka svinja na gospodarstvo, znači da ću se ja tek za oko pet godina vratiti gdje sam bio 1. kolovoza ove godine, jer je 3. kolovoza bila eutanazija”, zaključuje.
PRED UZGAJIVAČIMA JE NEIZVJESNOST OKO DOZVOLA ZA RAD I PRENAMJENE OBJEKATA
”Velik dio nas uzgajivača zaposlenici smo na svome OPG-u i imamo obveze prema državi koje trebamo podmirivati. Sada bih, s obzirom na to da će mi prihodi biti smanjeni za dvije trećine, zapravo sam sebi trebao dati otkaz. Nadam se samo da će nam Bog dati zdravlja, da ćemo ustrajati i opet krenuti u uzgoj svinja”, kaže Golubović. Dodaje da je pitanja jako puno, a odgovora malo. Država za tovljenike plaća dva eura za kilogram, za prasce 100 eura, a rasplodni materijal 650 eura. Napominje kako je prije eutanazije imao uginuća svinja koja nisu unesena u zapisnik, ne samo on nego i mnogi drugi uzgajivači. Zauzeo se za rješavanje tog problema jer su zbog uginuća, ljudi imali štete i po dvije, tri tisuće eura, što je za njih jako puno. Na nedavnom sastanku s ministricom poljoprivrede tražio je da sva grla koja su od 26. lipnja uginula na gospodarstvima gdje je potvrđen ASK, trebaju biti plaćena kao i eutanazirane svinje, što je i prihvaćeno. Dodaje da je pred uzgajivačima velika neizvjesnost, i što se tiče dobivanja dozvola za daljnji rad i obveze prenamjene objekata, jer sve će to iziskivati dodatna ulaganja i pitanje je kako će ljudi to financirati. Stoga će preko HPK-a tražiti program za uređenje novih objektata za držanje krmača kojima će se zadovoljiti svi kriteriji, uz izdašnije potpore, da bi se zadržalo stanovništvo, a sve sukladno novom pravilniku koji stupa na snagu od 2025. godine. “Pred nama je jedno dugo, teško i neizvjesno vrijeme, i što bi kod nas rekli – tko preživi – pripovidat će”, zaključuje.
Uvjeren je da će mnogi odustati od svinjogojstva, a osjetno će se, kaže, smanjiti i broj krmača
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
