ŽUPANJA – U Kući meda u Županji polako privode kraju ovogodišnju pčelarsku sezonu. Pčele vraćaju s paša na stacionar u Soljanima, počinju uzimljavanje pčela i pripremu za sljedeću sezonu. Vlasnik OPG-a Danijel Čajko pčelari sa 150 košnica, a plan mu je nagodinu doći na 300.Košnice su selili na paše diljem Hrvatske, bagremova paša bila je u Kravljaku na Bilogori, amorfe u Jasenovačici, kestenova paša u Lovči na Zrinskoj gori, a medljike u Saborskom. Uljanu repicu, suncokret, cvjetni i livadski med vrcaju na stacionaru. Danijelu u poslu pomaže obitelj – roditelji, braća i supruga, koja mu je i najveća potpora.
- U ponudi imamo devet vrsta sortnog meda, osam vrsta mednih mješavina, cvjetni prah, propolis i matičnu mliječ. Ove godine nadamo se i desetoj vrsti sortnog meda, a to je med od heljde, jer su nam pčele upravo sada na toj paši. No kako je ova godina nepredvidljiva, vidjet ćemo hoće li ga i koliko biti – govori nam poznati županjski pčelar.
Velik interes
Ističe da je kvaliteta meda ove godine odlična, iako prinosi nisu onakvi na kakve su navikli prijašnjih godina. Napominje da se vremenske prilike mijenjaju i trebat će se naučiti nositi s promjenama i prilagođavati im se.
- Za amorfu mogu reći da je totalno podbacila, a ni medljika nije puno bolja. Razlog tomu je kiša u vrijeme medenja amorfe i kišno ljeto, koje nije dalo lisnoj uši i mednom cvrčku da se potpuno razviju, stoga su i rezultati na medljici ispod očekivanja – objasnio je. Proizvodnja meda u ovoj godini je 60 do 70 kilograma po košnici, a što se tiče prodaje, zadovoljno ističe da nema nikakvih problema, a takva je situacija, uvjeren je, i kod ostalih pčelara. Pandemija koronavirusa nije smanjila prodaju, upravo suprotno.
- Mislim da nam je web-shop Kuće meda ove godine radio i bolje nego do sada. Cijene meda kod nas su za sada ostale iste iako su mnogi pčelari podigli cijene, više zbog ovakve godine nego zbog pandemije. U odnosu prema zemljama regije, mi smo još uvijek najpovoljniji, primjerice, kilogram bagremova meda u BiH je 20 konvertibilnih maraka, u Sloveniji 14 eura, a kod nas je od 50 do 60 kuna – navodi. Naglašava da je interes za kvalitetan med puno veći od količina koje mogu proizvesti, posebice u ovako nepredvidljivim godinama, kada višak meda donesu samo jake i zdrave zajednice. Manje količine meda Čajko plasira u Sloveniju i Veliku Britaniju, čijim su kupcima najzanimljiviji bagrem, medljika i kesten, upravo one sorte meda na čije je paše potrebno seliti pčele.
Početkom 2020. Kuća meda otvorila je novi radno-prodajni prostor u Gundulićevoj 73, gdje je smještena vrcaonica i punionica meda. Građani ondje mogu vidjeti kako se med otklapa, vrca, filtrira i pakira u staklenke na automatskim strojevima. Čajko je na taj način želio zaokružiti proces proizvodnje od polja do stola i približiti ga svojim kupcima, koji na jednom mjestu mogu sve to uživo vidjeti te degustirati i kupiti med.
Med u izvoz
Iako je pandemija utjecala na okupljanja ljudi, bilo je interesenata, kojima su demonstrirali postupak otklapanja i vrcanja meda.
- Moram priznati da sam se malo i iznenadio kada su me na kraju pitali: A što se sada radi s medom, nakon vrcanja? Ne radi se ništa, med je spreman za točenje u teglice i za prodaju. Nema više nikakve obrade. Tajna i jest u tome da sve obave pčele. Pčele skupe nektar, ventiliraju ga i med zrije u košnicama, nakon toga ga pčelar vadi, vrca, pakira i to je to. Ne može biti prirodnije i zdravije – zaključuje. Dodaje da nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med. Loš med je, naglašava, rezultat industrijskog punjenja ili lošeg, nesavjesnog i neobrazovanog pčelara.
Čajko najavljuje da će proizvodi Kuće meda uskoro biti dostupni konzumentima u svim dijelovima Hrvatske, no o pojedinostima će govoriti kada projekt bude pokrenut.
NAPUNJENA PRVA NACIONALNA STAKLENKA
Projekt Kuća meda 2016. pokrenuli su Danijel Čajko i Krešimir Čolić. Otvorili su prodajno mjesto u Vinkovačkoj ulici, gdje je napunjena i prva nacionalna staklenka meda. Uspješno su surađivali, a lani su krenuli svatko svojim putem. “Rastali smo se u prijateljskim odnosima, kako smo i počeli. Obujam posla postao je prevelik i nismo mogli uskladiti privatne obiteljske obveze s poslom koji nas je čekao. Odlučili smo krenuti svaki svojim putem i organizirati si vrijeme i obveze na način kako nam najbolje odgovara. Neovisni smo jedan o drugome i danas u Županji imamo Prvu kuću meda i Kuću meda”, kaže Čajko.
SAMO KVALITETA
“Velik je interes inozemnih kupaca za naš med. Problem su količine i problem je udružiti više pčelara koji će raditi savjesno i kojima će na prvom mjestu biti kvaliteta, a tek onda zarada. Kada to shvatimo, moći ćemo puno više nastupati i na inozemnom tržištu”, ističe.Nude 9 vrsta sortnog meda, uskoro i od heljde, 8 mednih mješavina, cvjetni prah, propolis i matičnu mliječ
Marija Lešić Omerović
Glas-Slavonije.hr
