Iako su temperature još prilično visoke za početak studenoga, u županjskoj Posavini polako kreće sezona svinjokolja, a tovljenici se prodaju po cijeni od 10 do 13 kuna za kilogram žive vage.
Poznati uzgajivač crne slavonske svinje, Antun Golubović iz Đurića na istoku županjske Posavine, kaže da je ova godina pomalo neuobičajena jer je potražnja za svinjama krenula još u kolovozu. Malo veći proizvođači suhomesnatih slavonskih proizvoda traže svinje iz produženog tova, a pogotovo one iz poluotvorenog uzgoja. Svoje je tovljenike prodao i prije početka sezone svinjokolja. Ostavio je još 15-ak komada za svoje stalne kupce koje godinama opskrbljuje, a neke je mušterije morao i odbiti.
Dampinške cijene
- Tovljenike sam prodavao po cijeni od 12 kuna za kilogram, plus PDV. Bojao sam se, iskreno rečeno, tražiti kunu više jer ih tada vjerojatno ne bih prodao, a bile su spremne za isporuku. Došle su do svoga maksimuma i trebale su ići u prodaju, da ne trošim više skupu hranu – kazao je. Vjeruje da cijena neće ići iznad 13 kuna, a iako neki pokušavaju tražiti i 14 kuna, sumnja da će im to proći.
Svinjokolje su, napominje, uvijek počinjale oko 29. studenoga, ali sada su krenule i mjesec ranije. Smatra da su temperature još uvijek visoke, optimalno je da su dnevne do 10 Celzijevih stupnjeva, a temperatura u pušnici ne smije prijeći 14 stupnjeva.
Očekuje da će cijene svinja skočiti od veljače. Uvjeren je, naime, da će se matično stado krmača do kraja godine prepoloviti jer će ih puno otići na klanje zbog osjetnog poskupljenja stočne hrane. Tada će doći i do nestašice prasadi i boji se da sljedeće jeseni tovljenika neće biti. Svinje su sada, ustvrdio je, na nekoj pristojnoj cijeni s obzirom na dosadašnju cijenu hrane, ali se već pomalo počinje poslovati s gubitkom. Napominje da su i cijene repromaterijala skočile u nebo i kada bi se prema trenutačnim ulaznim troškovima određivala cijena svinja, morala bi biti 20 kuna za kilogram. Iako su svinje sada tražene, njihova cijena ne ide gore jer se uzgajivači i dalje bore s nelojalnom konkurencijom ponude svježeg mesa u trgovačkim lancima. Na hrvatsko tržište još uvijek stižu viškovi svinja iz Njemačke, Danske i drugih zemalja koje se rješavaju svojih zaliha. Velike količine takvoga mesa, osjetno lošije kvalitete od domaćeg, sada su i u hrvatskim šoping-centrima, prodaju ih po dampinškim cijenama kojima, upozorava, domaći uzgajivači ne mogu parirati. Napominje da pojedine dijelove toga mesa prodaju i po cijeni koliko bi trebao stajati kilogram svinje žive vage.
Podsjeća da je i korona učinila svoje, migracija ljudi smanjena je i mnogima je lakše po potrebi otići u trgovinu i kupiti meso nego odlaziti u obližnja sela. Iznio je izračun Saveza udruge svinjogojaca koji govori da po kilogramu žive vage uzgojene svinje uzgajivač gubi 4,5 kuna jer su ulazni troškovi osjetno porasli.
Izmijeniti pravilnik
- Što se tiče klanja, također smo ograničeni i kupcu više ne možemo samo na OIB prodati svinju. Lani, primjerice, kada mi netko dođe kupiti dvije svinje za svinjokolju, uzmem njegove podatke, adresu, OIB, odem veterinaru i riješim svu dokumentaciju, a kupac zadužuje svinje, uz obvezu klanja u roku od 72 sata i donošenje mesa na analizu. Sada to više nije moguće – požalio se. Svinje sada mora voziti u klaonicu u Vrbanju ili u 50 kilometara udaljenu Cernu, gdje dolazi kupac i preuzima polutke. Problem, pojasnio je, zapravo nastaje u razdoblju izvan sezone svinjokolja, kada klaonica radi jedan dan u tjednu ili tri dana u mjesecu. A najveći je problem s prascima koji kupcima trebaju za kirbaj, krštenje ili neku drugu prigodu.
Golubović napominje da je tu puno spornih situacija i upozorava na potrebu izmjene postojećeg pravilnika.
MANJE MATIČNO STADO – GUBI SE GENETIKA
”Smanjenjem matičnog stada krmača gubimo i ozbiljan rad ljudi koji se bave svinjogojstvom, imaju i do 30 krmača i godinama rade na genetici. Svaki uzgajivač ima nekakvu svoju genetiku kojoj teži i koja se nije mogla stvoriti preko noći, i svaki se od njih po nečemu razlikuje od drugoga”, kaže Golubović. Upozorava i na još jedan apsurd. Ako netko, primjerice, u Županji želi imati mali svinjac i držati dvije, tri svinje, moraju mu satelitski snimiti koordinate dvorišta, dodjeljuje mu se broj farme, ali i sve obveze kao i farmeru s nekoliko stotina svinja. Time se, kaže, samo frizira broj svinjogojaca.
OČEKUJU POMOĆ
Zbog korone, nelojalne konkurencije trgovačkih lanaca i osjetnog rasta cijene stočne hrane svinjogojci očekuju pomoć od Ministarstva poljoprivrede i to tako da im za svakog tovljenika težeg od 145 kilograma, zaklanog u legalnoj klaonici, isplati određeni iznos potpore.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr