Vatroslav/Ignjat Kalenić rođen je u Zagrebu 30.srpnja 1930. Roditelji, otac Josip/ Jozo Kalenić i majka Marija Kalenić rođena Ilišević preselili su iz Štitara u Zagreb negdje ranih 1920-ih godina prošlog stoljeća. Iako rođenjem zagrebčanin obiteljsko porijeklo je iz Štitara pa ćemo ga prisvojiti kao našeg štitarca.
Vatroslav/Ignjat Kalenić ; Kroatist i jezikoslovac (Zagreb, 1930 — Ljubljana, 1981). Čitav radni vijek (od 1957) proveo je na Filozofskome fakultetu u Ljubljani (gdje je radio kao lektor, docent te izvanredni profesor za hrvatski i srpski jezik; ondje je od 1970. do 1980. bio je i predstojnik Ka¬tedre za srpskohrvatski jezik i književnost). Osim na Filozofskome fakultetu u Ljubljani Kalenić je surađi¬vao i na RTV Ljubljana, u Društvu prevodilaca Slovenije, u slavističkom aktivu srednjoškolskih profesora u Ljubljani te na Pedagoškome fakultetu u Mariboru. Sudjelovao je također kao preda¬vač na seminarima za strane slaviste u Ljubljani, Zadru, Sara¬jevu, Beogradu i Dubrovniku. Bio je »zauzet i pedagoški inven-tivan nastavnik koji je na zanimljiv način tumačio zamršene odnose između hrvatskoga i srpskoga jezika. Posebno se bavio kontrastivnim proučavanjem hrvatskoga (u tadašnjoj termino¬logiji srpskohrvatskoga) i slovenskoga jezika te lingvostilistič¬kom problematikom« (Ivo Pranjković). Objavljivao je jezikoslovne, kroatističke, slavističke i anglističke radove.
Vatroslav Kale¬nić, ponajprije svojim istraživanjima na području lingvostili¬stike, iako nezavršenima i dobrim dijelom slabo poznatima i u svoje vrijeme nedostatno utjecajnima, predstavio i hrvatskoj i slovenskoj i uopće slavističkoj javnosti kao vrstan stilograf i/ili stilističar, da je u području kontrastivnoga proučavanja slovenskoga i hrvatskoga učinio znatno više od drugih te da je svojom znanstvenom temeljitošću, smislom za sintezu pred¬meta kojima se bavio i svojim zapaženim pedagoškim radom ostavio znatan trag kako u slovenskoj (južnoj) slavistici tako i u hrvatskoj znanosti o jeziku i književnosti općenito.
LJETOPIS VATROSLAVA KALENIĆA
Rođen 30. srpnja 1930. u Zagrebu, od oca Josipa i majke Marije r. Ilišević. U nekim mu se dokumentima uz ime Vatroslav navodi i ime Ignacije. 1949. Maturirao na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i upisao studij slavistike i anglistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1955. Diplomirao studijsku grupu narodni jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon toga bio na odsluženju vojnoga roka. 1956. Zaposlio se kao urednik u “Narodnim novinama” u Zagrebu. 1957. U svibnju izabran za lektora hrvatskoga (srpskohrvatskoga) jezika na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Oženio se Đurđom Crnković. 1960. Rodila mu se kći Branka. 1965. U Zagrebu obranio doktorsku disertaciju iz područja lingvostilistike: Jezik i umjetnički izraz Augusta Šenoe. 1970–1980. Predstojnik Katedre za srpskohrvatski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. U istom razdoblju bio i suurednik časopisa “Slavistična revija”. 1972. Izabran u zvanje docenta. 1978. Izabran u zvanje izvanrednoga profesora. 1981. Umro 22. kolovoza u Ljubljani. Pokopan na zagrebačkom grob lju Mirogoj.
BIBLIOGRAFIJA IZDANJA DJELA VATROSLAVA KALENIĆA
Đuro Šnajder: “Znoj za čelik”. – “Studentski list”, VII, str. 5; Zagreb, 13. siječnja 1951.
In memoriam Jovanu Popoviću. – “Glas mladih”, br. 3, str. 6; Slavonski Brod, ožujak 1952. [Nepotpisano.]
Pjesme Vladana Desnice: “Slijepac na žalu”. [Rubrika Nove knjige.] – “Novine mladih”, XV, br. 21 (570), str. 6; Zagreb, 19. svibnja 1956.
Primož Ramovš: Novo vrijeme traži nova sredstva izražavanja. [Rubrika Crnobijelo. Intervju.] – “Večernji vjesnik”, I, br. 138, str. 7; Zagreb, 18. listopada 1957. [Nepotpisano.]
Suvremeni purizam. – “Krugovi”, VII, br. 7–8, str. 560–563; Zagreb, 1958.
Novo srbohrvatsko berilo. [Rubrika Ocene in poročila. Prikaz knjige Srbohrvatsko berilo za V. in VI. razred osnovnih šol Janka Jurančiča (Ljubljana, 1958).] – “Jezik in slovstvo”, IV, št. 5, str. 151–152; Ljubljana, 15. februarja 1959.
Nekoliko problema uz jezik dvaju romana M. Božića. – “Književnik”, II, br. 8, str. 112–119; Zagreb, veljača 1960.
Još o kritici Željka Bujasa. [Rubrika Bojište mišljenja.] – “Telegram”, I, br. 20, str. 2; Zagreb, 9. septembra 1960.
Novi pravopis hrvatskosrbskega knjižnega jezika. [Rubrika Ocene, poročila, zapiski.] – “Jezik in slovstvo”, VI, št. 5, str. 166–170; Ljubljana, 25. februarja 1961.
Stilografski pravopisni elementi. – “Jezik in slovstvo”, VI, št. 7, str. 228–232; št. 8, str. 248–256; Ljubljana, 25. aprila–25. maja 1961.
Stjepan Ivšić. 13. VIII. 1884–14. I. 1962. – “Jezik in slovstvo”, VII, št. 5, str. 129; Ljubljana, 25. februarja 1962.
Delni razgled po Toporišičevi stilistiki in stilu. [Rubrika Ocene, poročila, zapiski.] – “Jezik in slovstvo”, VIII, št. 7, str. 221; Ljubljana, 1962–63.
Srbohrvatske jezikovne revije v letu 1962. [Rubrika Ocene, poročila, zapiski.] – “Jezik in slovstvo”, VIII, št. 6, str. 184–185; Ljubljana, 1962–63.
Stilografski značaj aorista in imperfekta v srbohrvatskem jeziku. – “Jezik in slovstvo”, VIII, št. 4, str. 114–118; Ljubljana, 25. januarja 1963.
Stilografski elementi na području pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika. – “Riječka revija”, XII, br. 4, str. 229–246; Rijeka, travanj 1963.
Dopolnilo “Visoki šoli sodobne polemike”. [Rubrika Zapiski.] – “Jezik in slovstvo”, IX, št. 4–5, str. [162]; Ljubljana, 20. maja 1964.
Stilografske pojave u imenica hrvatskosrpskoga jezika. – “Jezik”, XII, br. 1 (1964–1965), str. 11–17; Zagreb, listopad 1964.
Jezik i umjetnički izraz Augusta Šenoe. Ljubljana, 1965. 383 str. [Doktorska disertacija u rukopisu.]
O jeziku strokovnega in umetnostnega besedila. – “Jezik in slovstvo”, XI, št. 7, str. 226–229; Ljubljana, oktober 1966.
Maretićeva Stilistika. – “Jezik”, XIV (1966–1967), br. 3, str. 79–85; Zagreb, veljača 1967.
Stilografske pravopisne i glasovne osnove Šenoina izraza. – “Jezik”, XV, br. 4 (1967–1968), str. 97–109; Zagreb, travanj 1968.
Primer lingvostilistične analize. [Rubrika Zapiski, ocene in poročila. O knjizi Krunoslava Pranjića Jezik i književno djelo (Zagreb, 1968).] – “Jezik in slovstvo”, XIII, št. 8, str. 258–260; Ljubljana, november 1968.
Normiranje književnoga jezika i književni tekst u normi. – “Školski vjesnik”, XVIII, br. 9–10, str. 16–24; Split, studeni–prosinac 1968.
Stilografske oznake rječnika u jeziku Augusta Šenoe. – “Školski vjesnik”, XIX, br. 1–2, str. 53–69; Split, siječanj–veljača 1969.
Sintaksa Šenoina jezika u funkcijama izraza. [Posebni otisak iz “Umjetnosti riječi” br. 1–2 iz 1969.] Hrvatsko filološko društvo. Zagreb, [1969] Str. 21–43.
Usoda kajkavskega dialekta. [Rubrika Razprave.] – “Slavistična revija”, XVII, št. 2, str. 183–193; Ljubljana, 1969.
Raba sklonov v slovenščini in srbohrvaščini. [Rubrika Razprave.] – “Slavistična revija”, XVIII, št. 1–2, str. 107–128; Ljubljana, januar–junij 1970. *Raba pridevnikov v slovenščini in srbohrvaščini. – VI. seminar slovenskega jezika, literature in kulture. Zbornik predavanj. Ljubljana, 1970. Str. 119–137.
Mate Hraste (Brusje na Hvaru 25. 1. 1898–Zagreb 29. 11. 1970). [Rubrika V spomin.] – “Jezik in slovstvo”, XVI, št. 4, str. 113–114; Ljubljana, januar 1970/71.
Novejša srbskohrvatska leksikografija. – “Jezik in slovstvo”, XVI, št. 5, str. 138–143; št. 6, str. 164–167; Ljubljana, februar–marec 1970/71.
Primerjalna slovnica slovanskih jezikov Stjepana Ivšića. [Rubrika Ocene, zapiski, poročila, gradivo.] – “Slavistična revija”, XIX, št. 3, str. 327–330; Ljubljana, julij–september 1971.
Lingvostilističko proučavanje hrvatskoga jezika. – “Jezik”, XIX (1971–1972), br. 2–3, str. 65–80; Zagreb, prosinac 1971–veljača 1972.
Stilotvorni postupci u “Kurlanima” i “Neisplakanima” Mirka Božića. – “Zbornik Zagrebačke slavističke škole”, III, knj. 3, str. 155–161; Zagreb, 1975.
Fonetska kontrastivnost između slovenačkoga i srpskohrvatskog jezika. – XXVI. seminar za strane slaviste. Predavanja. Sarajevo, 1976. Str. 5–16.
Pjesnički jezik Tina Ujevića. – “Zbornik Zagrebačke slavističke škole”, IV, knj. 4, str. 193–203; Zagreb, 1976.
Fonetika književnosti. [Rubrika Ocene, zapiski, poročila, gradivo. Prikaz knjige Fonetika književnosti Branka Vuletića (Zagreb, 1976).] – “Slavistična revija”, XXV, št. 2–3, str. 372–375; Ljubljana, april–september 1977.
Sintaksa Šenoina jezika u funkcijama izraza. – August Šenoa u očima kritike. Izabrane prosudbe. Biblioteka Svjetski pisci. Djela Augusta Šenoe. Globus–Svjetlost–“Vuk Karadžić”. Zagreb, 1978. Str. 167–196.
Srbohrvatski jezik. [Rubrika Razvoj humanističnih ved.] – “Anthropos”, št. 1–2, str. 222–224; Ljubljana, 1979.
Župančičevska motiviranost v poeziji Dragutina Domjanića. – Oton Župančič. Simpozij 1978. [Uredio France Bernik.] Slovenska matica. Ljubljana, 1979. Str. 405–417.
Iz sociolingvističke problematike jezika hrvatske književnosti 19. stoletja. – “Jezik in slovstvo”, XXV, št. 3, str. 72–80; Ljubljana, december 1979/80.
Prihvaćanje ilirskog jezičnog koncepta. – “Jezik”, god. 27, br. 5, str. 129–139; Zagreb, lipanj 1980.
*Prof. dr. Emil Štampar: beseda ob slovesu. – “Naši razgledi”, XXIX, št. 17, str. 489; Ljubljana, 12. 9. 1980.
August Šenoa i srpskohrvatski jezik – sociolingvistički aspekt. – “Naučni sastanak slavista u Vukove dane”, vol. 8, str. 215–226; Beograd, 1980.
Fran Kurelac – između utopije i stvarnosti. – “Naučni sastanak slavista u Vukove dane”, vol. 9, str. 283–292; Beograd, 1980. [Referati i saopštenja. Metodološki i teorijski osnovi naše nauke o jeziku i književnosti. (Nauka o srpskohrvatskom jeziku i književnostima na srpskohrvatskom jeziku). Beograd–Novi Sad–Tršić, 12–16. IX. 1979.]
Jezični koncept ilirizma. – “Književnost i jezik”, XXVII, br. 1, str. 1–12; Beograd, 1980.
Lingvokontigviteta v hrvaški književnosti razsvetljenstva. – Obdobje razsvetljenstva v slovenskem jeziku, književnosti in kulturi. (Tipološka problematika ob jugoslovanskem in širšem evropskem kontekstu). [Zbornik s Međunarodnoga simpozija u Ljubljani od 28. do 30. lipnja 1979.] Obdobja. [Knj.] 1. Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete. Ljubljana, [1980] Str. 343–358.
Metaforika veličanstvenih Ive Andrića. – Travnik i djelo Ive Andrića. Zavičajno i univerzalno. Zbornik radova sa naučnog skupa. [Odgovorni urednik Milosav Popadić.] IRO “Veselin Masleša”, OO Izdavačka djelatnost–Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo, 1980. Str. 98–110.
O diferencijalnom statusu jezika književnosti ilirizma. [Rubrika Studije i članci.] – “Zbornik Matice srpske za književnost i jezik”, knj. XXVIII, sv. 2, str. 155–168; Novi Sad, 1980.
Pomenske razlike besed istega izvora v slovenščini in srbohrvaščini. [Rubrika Jezik.] – XVI. seminar slovenskega jezika, literature in kulture. 29. junij–12. julij 1980. Zbornik predavanj. [Urednik Jože Toporišič.] Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Pedagoško-znanstvena enota za slovanske jezike in književnosti. Ljubljana, 1980. Str. 47–64.
Jezično iskustvo ranog Ujevića. – “Croatica”, XI/XII, sv. 15–16, str. 51–59; Zagreb, 1980/1981.
Literarne konotacije Krleževih balad. – “Jezik in slovstvo”, XXVI, št. 3, str. 85–90; Ljubljana, december 1980/81.
Formalno prosvjetiteljstvo Tita Brezovačkog. – “Naučni sastanak slavista u Vukove dane”, vol. 10, str. 203–212; Beograd, 1981.
Jezik hrvatske književnosti XX vijeka (nacrt). – Jezici i književnosti jugoslovenskih naroda i narodnosti u XX veku. Jugoslovenski seminar za strane slaviste. [Br.] 32. Beograd, 1981. Str. 41–91.
Kategorija jezikovne literarnosti Dimitrija Demetra. – Obdobje romantike v slovenskem jeziku, književnosti in kulturi. (Tipološka problematika ob jugoslovanskem in širšem evropskem kontekstu). [Zbornik s Međunarodnoga simpozija u Ljubljani od 26. do 28. lipnja 1980.] Obdobja. [Knj.] 2. Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete. Ljubljana, 1981.
Zlatko Vince, Po poteh hrvaškega knjižnega jezika. [Rubrika Ocene in poročila.] – “Jezik in slovstvo”, XXVII, št. 7–8, str. 250–252; Ljubljana, april–maj 1981/82.
Leksematska razina umjetničkog djela. [Rubrika Razprave.] – “Slavistična revija”, XXX, št. 3, str. 267–277; Ljubljana, julij–september 1982.
Filološko razjašnjenje Antuna Barca. – Barčev zbornik. [Urednik Miroslav Šicel.] Zbornici. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1984. Str. 215–226.
Izbrane študije Vatroslava Kalenića. [Uredile i uvodnu riječ napisale Vesna Požgaj Hadži i Marija Smolić.] Odelek za slovanske jezike in književnosti. Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani. Ljubljana, 2001. 227 str.
U RUKOPISU
Nacrt stilistike jezika hrvatske književnosti, 1969. 87 str.
Radni popis izvora za stilistiku jezika hrvatske književnosti, 1970. 98 str. I. P.
VAŽNIJA LITERATURA O VATROSLAVU KALENIĆU
Krunoslav Pranjić: Vatroslav Kalenić (Zagreb, 30. srpnja 1930. – Ljubljana, 22. kolovoza 1981.). – “Jezik”, god. 29 (1981–1982), br. 1, str. 1–3; Zagreb, listopad 1981.
Jože Koruza: Vatroslav Kalenić (30. VII. 1930 v Zagrebu – 22. VIII. 1981 v Ljubljani). [Rubrika V spomin.] – “Jezik in slovstvo”, XXVII, št. 1, str. 22–23; Ljubljana, oktober 1981/82.
Jože Toporišič: V spomin. Vatroslav Kalenić 1931–1981. [Rubrika Ocene, zapiski, poročila, gradivo.] – “Slavistična revija”, XXX, št. 3, str. 357–360; Ljubljana, julij–september 1982.
Alojz Jembrih: Znanstveno in strokovno delo Vatroslava Kalenića. – “Jezik in slovstvo”, XXXII, št. 7–8, str. 235–239; Ljubljana, april–maj 1986/87.
Vesna Požgaj Hadži–Marija Smolić: Uvodna beseda. – Izbrane študije Vatroslava Kalenića. [Uredile Vesna Požgaj Hadži i Marija Smolić.] Oddelek za slovanske jezike in književnosti. Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani. Ljubljana, 2001. Str. 5–6.
Marko Samardžija: Između filologije i lingvostilistike (O disertaciji Vatroslava Kalenića Jezik i umjetnički izraz Augusta Šenoe). – Drugo slovenskohrvaško slavistično srečanje / Drugi hrvatskoslovenski slavistički skup. Zbornik referatov z Drugega slovensko-hrvaškega slavističnega srečanja, ki je bilo v Šmarjeških Toplicah od 5. do 6. aprila 2001. [Urednica Vesna Požgaj Hadži.] Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za slavistiko. Ljubljana, 2003. Str. 23–27. – Piščev izbor. Prinosi (leksiko)stilistici i tekstologiji hrvatskoga jezika. [Biblioteka] Croaticum. Knjiga 8. Pergamena. Zagreb, 2003. Str. 133–136.
Marija Smolić–Vesna Požgaj Hadži: Kontrastivne študije Vatroslava Kalenića. – Drugo slovenskohrvaško slavistično srečanje / Drugi hrvatskoslovenski slavistički skup. Zbornik referatov z Drugega slovensko-hrvaškega slavističnega srečanja, ki je bilo v Šmarjeških Toplicah od 5. do 6. aprila 2001. [Urednica Vesna Požgaj Hadži.] Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za slavistiko. Ljubljana, 2003. Str. 29–34.
Ljubica Josić: Mikrostilistika Umjetnosti riječi: jezikoslovna razradba koncepta stilema. – “Studia lexicographica”, V, br. 2 (9), str. 85–101; Zagreb, 2011.
Ljubica Josić: Kolektivno i individualno u stilu. Doprinos priloga časopisa Jezik (1962–1971) konstituiranju hrvatske lingvostilistike. [Osobito poglavlje Jezikovi prilozi Vatroslava Kalenića: Od stilografije prema lingvostilistici.] – Svijet stila, stanja stilistike. Zbornik radova. [S istoimenoga skupa održanoga 13. veljače 2015. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Urednica zbornika Anera Ryznar.] E-biblioteka. Stilistika.org, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku, Katedra za stilistiku. Zagreb, prosinac 2015. https://stilistika.org/svijet-stila-stanja-stilistike, posjet 7. prosinca 2018.
Priredio:
Mato Dominković,veljača 2020.