U središtu Bošnjaka, ispred negdašnjega župnoga dvora nalazi se muški primjerak stabla GINKA. Ginko je jedina stablašica na Zemlji opstala iz doba mezozoika, a ova rijetka vrsta u Europu je došla u 18. stoljeću.
Prema zapisanoj priči, sjeme ginka donio je jedan Bošnjačanin, mornar austrougarske flote, nekoliko godina prije Prvoga svjetskog rata i posijao ga ispred crkve. Bošnjački ginko star je oko 110 godina i zaštićen je od građevinskih radova.
Najstarije drvo ginka u Hrvatskoj nalazi se u Daruvaru te ima svoj par. Daruvarčani ih zovu ADAM i EVA. Prije nekoliko godina Šumarski muzej zasadio je preko ceste ženski primjerak ginka tako da i Bošnjaci imaju sličnu ginko ljubavnu priču.
Kako bi mogli nazvati bošnjački ginko par? 😊
Fb općina Bošnjaci
Ginko biloba je prastaro drvo čiji preci su rasli na zemlji i prije nekoliko milijuna godina. Ime ginka potječe od kineske riječi gin-kio što u prijevodu znači srebrni plod. S obzirom na to da mu je list po obliku sličan pačjim stopalima, u Kini se još naziva i Icho Ba što označava izvedenicu od izraza pačja stopala. U Europi je poznat i pod imenima djevojačka ili vilina kosa, slonovo drvo, stablo hrama, stablo djed-unuk ili srebrna marelica. U Hrvatskoj je poznat pod nazivima dvokrpasti ili dvorežanjski ginko zbog izgleda lista, ali se još naziva i japanska lijeska.
Ginko biloba spada u listopadno drveće i jedinstvena je vrsta iz porodice Ginkogoaceae jer nema živućih rođaka. Stabla mogu narasti u visinu od oko 35 metara, a promjer debla može biti i preko dva metra. Grane najčešće rastu uspravno, a krošnja ima oblik čunja. Karakteristično je da ženska stabla imaju širu krošnju, dok su muška stabla više vitka. Kora ginka može biti od sive do tamnosmeđe boje, mekana je i duboko izbrazdana. Pupovi imaju zaobljeni vrh i široko su piramidalni, a postrani pupovi su nešto manji od onih na vrhu. Listovi su zelene boje, a u jesen poprimaju žutu boju prije nego što otpadnu s grana. Imaju oblik lepeze, podijeljeni su na simetrične polovice i na obje strane su goli te imaju cjeloviti rub koji je širok od 5 do 8 cm. Listovi se nalaze na peteljki koja je duga oko 7 cm te su smješteni spiralno na granama.
Ginko je dvodomna biljka, stoga se razlikuju muški i ženski primjerci. Muški cvjetovi karakteristični su po tome što se nalaze u visećim cvatovima koji su dugi od dva do tri cm, a ženski cvjetovi se drže na dršci te nastaju u pazušcu ljuskastih zalistaka. Plodovi su veličine šljive, okruglog oblika i unutar srebrnastog i mesnatog ovoja sadrže sjemenku. U jesen se u blizini ženskih stabala ginka širi i osjeća neugodan miris čiji su uzrok upravo plodovi koji dozrijevaju. Kao drvo može uspijevati i na vrlo siromašnim tlima, dobro podnosi različitu kiselost tla, kao i posolicu i sušu.
Ova jedinstvena vrsta drveta ostala je sačuvana u vrtovima japanskih i kineskih hramova. Ginko se u suvremenoj medicini cijeni kao sredstvo koje potiče prokrvljenost organizma. Ginko, u prirodi rijetko drvo, pokazalo se na industrijaliziranom Zapadu vrlo otpornim. Ginko uspijeva na svakom dobrom, ne suviše vlažnom vrtnom tlu, idealno na suncu. U početku raste polagano, a kasnije stvara istaknutu krošnju. Odrasla stabla mogu narasti od 20 do 30 metara te mogu postići starost do 1000 godina. Zbog svoje veličine, ginko nije pogodan za manje vrtove.
Primjena ginko bilobe
Ginko biloba je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka koja se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi više od 5000 godina. Različiti pripravci od plodova i listova ginka često su se upotrebljavali za poboljšanje cirkulacije krvi, liječenje bolesti dišnih organa i krvnih žila te mnogih bakterija i virusa. I danas je poznata upotreba flastera od listova ginka koji liječe astmu, anginu i rane. Poznat je i čaj od listova i plodova ginka koji se osobito preporučuje kod astme, bronhitisa, kašlja, nesanice i neuroze.
Službena medicina odavno je priznala njegovo ljekovito djelovanje. Nakon Drugog svjetskog rata, suvremena istraživanja pokazala su da ekstrakt iz listova ginka sadrži ljekovite tvari koje nisu prisutne ni u jednog drugoj biljnoj vrsti. Taj ekstrakt iz listova ginka zapravo je mješavina svih biljnih sokova koji sadrže glinkolid, bilobalid, flavonoide te terpenoide.
Isto tako istraživanja su dokazala da ekstrakt iz listova ginka bolje od bilo koje druge biljke pozitivno djeluje na moždanu i perifernu cirkulaciju krvi, da regenerira i jača stijenke kapilara i krvnih žila, sprječava zgrušavanje krvi, poboljšava dotok krvi u mozak i cjelokupnu opskrbu mozga kisikom. Također potiče regeneraciju živčanih stanica, a smatra se kako bi mogao biti koristan i u borbi protiv Parkinsonove bolesti.
Ginko se još 2800. godine prije Krista koristio kao eliksir dugovječnosti. Nakon što je službena medicina potvrdila da ginko zaista ima ljekovita svojstva, postao je jedna od najzastupljenijih biljaka u farmaceutskoj industriji na Zapadu. Od plodova i listova proizvode se različiti ljekoviti pripravci u obliku tableta, kapsula, čaja i tinktura, posebice od listova ginka. Tinkturu nažalost nije moguće napraviti kod kuće jer je postupak dugotrajan te obuhvaća više od 20 različitih načina odvajanja ljekovitih tvari.
Iako je ginko vrlo ljekovita biljka treba biti oprezan u njenom konzumiranju jer dugotrajno uzimanje može uzrokovati nesanicu, nemir, proljev, mučninu ili alergijsku reakciju. Ginko nije štetan i ne stvara ovisnost, ali se ne preporučuje dugotrajno uzimanje ginka bez savjetovanja s liječnikom. Nije preporučljiv osobama koje već uzimaju aspirin, andol ili neko drugo sredstvo koje sprječava zgrušavanje krvi. Pozitivno djelovanje ginka može se uočiti nakon 6 do 8 tjedana redovitog uzimanja pripravaka od ginka.
Ginko dobro umanjuje mamurluk ako se sjemenke poprže ili peku u tavi. Vrlo je dobar kod slabljenja vida, slabljenja sluha te zujanja u ušima. Pomaže kod astme, bronhitisa i kašlja. Kao što je već spomenuto čisti krvi i uklanja štetne tvari iz krvi. Pomaže kod muških bolesti poput hipertrofije, povećane prostate, adenoma i impotencije. Može pomoći i kod nekih oblika staračke slaboumnosti i rane faze Alzheimerove bolesti. Ima dobro djelovanje na kožu jer ubrzava zarastanje rana, regenerira umornu, opuštenu i zrelu kožu te pomaže kod alergija. Dobar je za živce te poboljšava mentalne sposobnosti, pamćenje i koncentraciju, a usporava odumiranje živčanih stanica i usporava proces starenja.
