„Povijest poplava županjske Posavine i život okružen vodama“ inovativna je izložba, nešto što je do sada rijetko viđeno i u svijetu, i svima bi nam trebala biti veliki poticaj za razmišljanje – ustvrdio je dr.sc. Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
ŽUPANJA
“Povijest poplava županjske Posavine i život okružen vodama” naziv je izložbe autora Matea Obradovića, kustosa Gradskog muzeja Županja koja donosi vrlo detaljan ekohistorijski pregled prošlosti kroz prirodne procese i uvjete života određene prirodom. Izložba progovara o višestoljetnom odnosu ljudi i rijeke, a donosi i kronološki pregled poplava sa posljedicama. Prostor županjske Posavine oduvijek je sjedinjen s rijekom Savom koja je i njegova glavna odrednica, pa je i život stanovnika uvijek bio prožet karakteristikama njezina okoliša. Ljudi su pritiskali rijeku i nastojali ju što više podrediti svojim potrebama. A koliko je Sava jaka i moćna pokazala je i 2014. godine, kada je njezin vodostaj dosegnuo povijesni maksimum. Nakon puknuća nasipa potopila je istočni dio županjske Posavine, dvoje je ljudi poginulo u naletu vodene bujice, a pričinjena je golema materijalna šteta.
KRHKI SUŽIVOT LJUDI I RIJEKE
“Velike poplave iz 2014. godine ukazuju na krhki suživot ljudi i Save, a s klimatskim promjenama budućnost je neizvjesna. Možda je upravo zbog toga važno pokušati razumjeti kako se taj suživot mijenjao od vremena kada je utjecaj čovjeka na rijeku postao znatan, od druge polovice 18. stoljeća”, istaknuo je recenzent dr.sc. Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest i predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe. Dodao je kako povijest okoliša ili ekohistorija proučava prošle ekosustave i povijest interakcije čovjeka i prirode. Poplave povezuju utjecaj rijeke na ljude, utjecaj ljudi na rijeku i doživljaje rijeke, a to se, istaknuo je, može vidjeti kroz izložbu koja govori da poplave nisu bile nešto neuobičajeno i da je čovjek našao modalitete života sa rijekom. Poplava ne mora uvijek značiti katastrofu jer rijeka daje plodnost tlu. Sve su civilizacije nastale uz rijeke i postoje ciklične poplave koje omogućavaju život, ali i one koje su destruktivne.
UVIJEK BITI NA OPREZU
“Ovakvih izložbi, kao što je ova u Županji, trenutačno nema puno u svijetu. U Europi je ovo jedan od pionirskih poteza, u Hrvatskoj definitivno prvi i od srca čestitam autoru i županjskom muzeju. Zapravo se, na neki način, jedan današnji aktualni trenutak postavlja kao izložba koja ostaje trajno zabilježena i u katalogu, odnosno sveobuhvatnoj knjizi za sljedeće generacije”, ustvrdio je. Živimo u vremenu klimatskih promjena i ekstrema, kada u vrlo kratkom vremenu dobivamo velike količine vode, pa stoga, napominje, i ne čudi ono što se prije nekoliko dana dogodilo u Srednjoj Europi. Rijeke i priroda mijenjaju se i toga moramo biti svjesni – trebamo i dalje nastaviti sa suživotom, ali širom otvorenih očiju, uvijek biti na oprezu i paziti što se događa, jer, upozorio je, potrebno je vrlo malo da ovakav život, kakav imamo, bude doveden u pitanje.
INOVACIJA U MUZEJSKOJ STRUCI
Naglasio je da je inovativna izložba otvorena u Županji nešto što je do sada i u svijetu rijetko viđeno i svima bi nam trebala biti veliki poticaj za razmišljanje. Kao jedna cjelovita priča izuzetno je uspješno napravljena i taj bi posao, smatra, mogao biti uzor mnogima, i kao način razmišljanja primijeniti se i na drugim područjima. Dodaje da ju učenici u školama mogu koristiti ne samo kao zavičajnu povijest, nego i kao razumijevanje trenutka u kojemu živimo i identiteta u koji je ugrađen odnos prema poplavama. “Drago mi je da mlade generacije daju jedno novo gorivo i da se zapravo inovacije u muzejskoj struci ne događaju u centralnim i velikim muzejima, nego na ovakvim mjestima, što pokazuje vitalnost naše Hrvatske”, zaključio je i dodao kako bi bilo idealno kada bi se pronašla mogućnost da se ova izložba pretvori u stalni postav Gradskog muzeja.
SNAGA ZAJEDNIŠTVA
Ravnatelj Hrvoje Tkalac čestitao je mladom kolegi na velikome trudu u pripremi opsežne izložbe o glavnim elementima koji okružuju županjsku Posavinu – o rijeci Savi i velikoj šumi, iz kojih je izrasla priča o poplavama, o vodama. A kada se civilizacija počela približavati vodama i kada su se počeli graditi nasipi počela se koristiti sintagma katastrofalne poplave. Izložba, pojasnio je, govori o svim tim aspektima, od daleke prošlosti do današnjih dana, uključujući i katastrofalnu poplavu 2014. godine u županjskoj Posavini. Autor izložbe Mateo Obradović tada je, prisjetio se, bio maturant i na savskom je nasipu punio vreće s pijeskom i nije ni slutio da će deset godina kasnije, uz savski nasip, pred svojim sugrađanima izložiti svoje viđenje tih zbivanja.
O velikom značenju izložbe, prikupljene i objavljene opsežne i vrijedne građe, govorila je i Martina Kelava iz Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije. Istaknuvši važnost snage zajedništva, koja se uvijek potvrđuje u teškim životnim trenutcima, otvorenom ju je proglasila predsjednica Upravnog vijeća Gradskog muzeja Županja, Sanja Šarčević, savjetnica u Gradskoj službi.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas-slavonije.hr
