Demograf Anđelko Akrap: Nema te mjere koja će bez gospodarstva moći pokrenuti pozitivne trendove
O demografskim perspektivama Republike Hrvatske, posebice Slavonije, na javnoj tribini u Županji govorio je akademik Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Rezultati nedavnog popisa stanovništva pokazali su da nas je manje od četiri milijuna. Dramatičan je to pad broja ljudi u Hrvatskoj, u proteklih 10 godina izgubili smo oko 400 tisuća stanovnika, a čak 42 posto gubitka stanovništva „nose“ Slavonija i Banija.
- Kada sam još 1994./95. godine bio u Đakovu, sve smo ove trendove koji su sada prisutni već tada prognozirali, ali politika, a tu mislim na cjelinu hrvatskog naroda, nije shvaćala ozbiljnost demografskih problema. Tada smo već znali da Hrvatska polako ulazi u sve dublju demografsku krizu koja će imati utjecaj na gospodarsku sferu, a to znači i na mirovinski, na zdravstveni sustav i na razvijenost cjelokupnog prostora – kazao je. A povećana neravnoteža između umirovljeničke i ekonomski aktivne populacije veliki je izazov gospodarskom razvoju i socijalnom blagostanju naše zemlje. Ukupna demografska slika vrlo je loša, osobito prostorna, i demografski je problem jedan od ključnih problema koji tište Hrvatsku.
Slavonija gubi još od 60-ih godina
Akrap objašnjava da uzroci koji će dovesti do takvog stanja kreću još sredinom prošlog stoljeća, ustvrdivši da je čitav koncept razvoja postavljen krivo još nakon 2. Svjetskog rata. Tada se, napominje, u želji za brzim napretkom i razvojem aktivnost koncentrirala u nekoliko velikih gradova, u ovom slučaju u Zagreb, Rijeku, Split, a Osijek je gubio demografsku dinamiku, i to se, zaključio je, polako kumuliralo, gomilalo se i dovelo nas je do ovakve situacije. - Važno je istaknuti da je Hrvatska uvijek imala privid obilja radne snage. Zašto? Zato što se sužavao prostor razvoja, bio je sve uži i uži, i danas oko 30 posto ljudi živi u gradu Zagrebu i neposrednom okruženju, nešto u priobalju, a Slavonija je kao cjelina već od 60-ih godina gubila demografsku dinamiku. No, Slavonija je i čitavo 19. stoljeće živjela na temelju bioloških resursa iz manje razvijenih dijelova – kazao je Akrap. Dodaje da je koncept života u Slavoniji bio takav da su bile ugrađene depopulacijske tendencije – jedinac, jedinica – ljudi su se borili da se zaštiti imanje, i to je samo ubrzavalo nepovoljne trendove.
Ustvrdio je da se u Osijeku, u Slavoniji, u prijelazu iz agrarnog društva nisu otvarala radna mjesta u nepoljoprivrednim djelatnostima, ljudi su odlazili, i sada se došlo u situaciju duboke demografske krize, koja se negativno odražava na sve sfere života.
Napominje da se demografske čimbenike i demografiju često promatra kao brojanje umrlih i živorođenih, zaključivši da to nije tako, i da je to posao matičara. Demografi na to gledaju drugačije, kao dio ukupnog razvoja, i poručuje da nema te mjere koja može preokrenuti trendove ukoliko se gospodarstvo se ne uklopi u sve moguće promjene.
Smatra da se Hrvatska s tim jednom mora suočiti, ali da cjelokupno hrvatsko društvo nema svijesti da je to doista potrebno preokrenuti. - Često se govori da Hrvatska slijedi europske demografske trendove. Ne! To su izmišljotine. Niz zemalja u Europi ima prirodno smanjenje, ali samo Hrvatska, Latvija, Bugarska i Rumanjska imaju i prirodno smanjenje i iseljavanje, a Slovačka i neke druge zemlje imaju i prirodni prirast. Mi slijedimo negativne demografske trendove svega nekoliko zemalja u Europi, a ne druge europske trendove – zaključio je.
Odgovornost i lokalne vlasti
Upozorio je i na bitnu činjenicu da Hrvatska ne privlači radnu snagu, ustvrdivši da „doklegod ne kreiramo politiku koja će privući stanovništvo iz drugih zemalja, dotle nećemo zadržati ni naše stanovništvo“. A to su dugoročni i veliki problemi. Za Hrvatsku su, upozorio je, nestali biološki rezervoari odakle se punila, prvenstveno područja manje bogata plodnom zemljom, Dalmacija, Lika, Gorski kotar i dio BiH. Slavonija se nije razvijala jer ljudi nisu mogli nadomjestiti posao koji su gubili u poljoprivredi s nepoljoprivrednim djelatnostima. Napominje da Hrvatska nije razvila koncept sustava gradova, koji će u svome okruženju zadržati stanovništvo, da se razvijaju ne samo uslužne djelatnosti, agrarni sektor i poljoprivredna industrija, nego i druge, visokoakumulativne djelatnosti koje mogu kreirati nove investicije.
- Mora se jednom početi djelovati, mora se imati u vidu da i lokalne zajednice imaju svoju odgovornost. Po mom sudu, Županije trebaju dobiti veće ovlasti, ali i odgovornosti. Kao da ljudi koji vode lokalne zajednice nisu svjesni toga da oni gube stanovništvo, da nema tko raditi, oni se moraju boriti za svakog čovjeka, ali toga političari nisu svjesni. Ne krivim ih, nego im na to skrećem pozornost – kazao je naš ugledni demograf. Smatra da kada neka osoba preuzme vlast, ona mora biti svjesna da se mora boriti za tu lokalnu zajednicu, sagledati njenu dobnu strukturu, vidjeti koliko ima mladih, mora vršiti pritisak na centralne institucije da se investira u cjelokupni razvoj, lokalne zajednice moraju imati strategiju gospodarskog razvoja koja će zadržati postojeće stanovništvo.
Velikom broju nazočnih u Amfiteatru županjske Gimnazije obratio se i prof. Želimir Janjić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Županja, koji ove godine obilježavanja 180 godina postojanja. Kazao je da je ova tribina prva u nizu brojnih događanja koja će tim povodom biti organizirana u Županji. Prigodnim se riječima posjetiteljima obratio i nedavno umirovljeni dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice Županja, prof. Jurica Buljan.
Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas slavonije