Ivan Šarić Baća: KAKO JE NASTALA BIBLIJA?

U početku bijaše riječ

Biblija se sastoji od mnogo rezličitih knjiga i pisama, a tijekom vremena je od toga sastavljena. Prva podjela u Stari i Novi Zavjet zauzima najviše mjesta.

Stari Zavjet

Najstariji  dijelovi su „Mojsijevo petoknjižje“, dakle pet Mojsijevih knjiga, ili pentateuh. Polazi se od toga , da su ovih pet knjiga kroz vjekove nastale od različitih spisa. U 5. stoljeću novoga vijeka, dakle nakon Kristovog rođenja, radakcijska faza je završena, ali je ova redakcija počela prije 1000 godina. U 6. stoljeću prije Krista završena su daljnji važnai dijelovi Staroga zavjeta. Oni čine veliki dio „Knjiga povijesti „Božjega naroda“. Kako posljednja knjiga ove faze je druga knjiga o Kraljevima. U 4. Stoljeću prije Krista, dovršena je knjiga kronike, dakle knjige kronike do Nehemije. Ostala pisma „Knjige Božjega naroda“ nastala su između kraja 4. i početka 1. stoljeća prije Krista.

Pslai su izgleda napisani u 4. Stoljeću, ali im se mijenjao oblik. Iz toga razloga nije moguće utvrditi točno vrijeme njihovog nastanka. Za Proročke knjige se također nemože utvrditi točno vrijeme nastanka.. Kod najpoznatijeg dijela,   Knjige o Jobu, potpuno su nepoznati  autor i vrijeme nastanka. Knjigama „Mudre izreke“  su vjerojatno nastale krajem 8., a početak im seže u 7. stoljeće prije Krista.  

Knjiga Sirahova izgleda da je nastala u 2. a Knjiga mudrosti u 1. stoljeću prije Krista. Zadnji dio Staroga zavjeta sastoji se od „Proročkih knjiga“. Vrijeme njihovog nastanka se ne moće točno utvrditi. Danas se polazi od toga, da su nastale od 8. Do 3. Stoljeća prije Krista. I ovdje vrijedi: na početku bijaše riječ i usmena predaja. Tako su se ove knjige širile.

Kod svih ovih datuma, koje sam naveo, mora se voditi računa o jednom: Sastavljanje ovih knjiga je većinom bio dugi proces, da ich se napiše od usmene predaje. To znači, da su elementi ovih knjiga mogli prije nastati. 

Novi Zavjet

Najpoznatije knjige Novoga zavjeta su četiri Evanđelja – ali one nisu najstarije. Može se poći od toga, da su Pavlove poslanice nastale između 50. i 64. godine poslije Krista. Najstarije Evanđelje, Markovo, pisano je oko 70. godine.  Slijedi Matejevo ( između 70. i 80.) i Lukino (otprilike između 80. i 90. Godine poslije Krista. Ivanovo Evanđelje, kao najmlađe, dovršeno je u 1. Stoljeću nakon Krista. Nastanak Novoga zavjeta trajao je daleko kraće od onih knjiga Staroga zavjeta. Pretpostavlja se  da je radakcija završila u 2. Stoljeću poslije Krista. Kao zadnja nastaje 2. Petrova poslanica.