RAJEVO SELO – I četiri godine nakon katastrofalnih poplava u istočnom dijelu županjske Posavine vuku se repovi obnove poplavljenog područja. Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru 4. svibnja donijelo je, na temelju odredbi Kaznenog zakona, rješenje o provođenju istrage protiv 24-ero hrvatskih državljana zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela pokušaja prijevare i pomaganja u pokušaju prijevare.
Stotine tisuća kuna
– Postoji osnovana sumnja da su okrivljenici, njih osam, od kolovoza do listopada 2014. godine u Drenovcima i Županji, u svrhu protupravnog pribavljanja znatne imovinske koristi, kao vlasnici i suvlasnici kuća na području Vukovarsko-srijemske županije zahvaćenog katastrofom izazvanom poplavom, kako bi neosnovano ostvarili pravo na obnovu u iznosu od više stotina tisuća kuna, prilikom potpisivanja Izjava o suglasnosti s obnovom stambenih zgrada, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja neistinito predočavali adrese stanovanja – pojasnili su na upit Glasa Slavonije u Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.
Za preostalih 16 okrivljenika osnovano se sumnja da su, s namjerom da im pomognu, potpisivali izjave u kojima su potvrđivali njihove navode o adresama stanovanja iako su znali da one nisu istinite. Zahtjevi za obnovom predmetnih stambenih zgrada, kako navode u Odvjetništvu, odbijeni su odlukom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nakon što je terenskim provjerama MUP-a utvrđeno da navedene adrese stanovanja nisu istinite.
Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području VSŽ-a, na temelju kojega je i obnovljeno poplavljeno područje istočnog dijela županjske Posavine, utvrdio je da na obnovu imaju pravo svi oni koji su u trenutku poplave živjeli u poplavljenim objektima. Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Tatiraš upozoravala je na slučajeve u kojima “pojedinci pokušavaju ostvariti za sebe korist koja im ne pripada, na način da je neposredno nakon poplave bilo dovoljno da zahtjev za obnovu podnesu na temelju svjedočenja dvaju svjedoka kako žive u stradaloj nekretnini”. Ta je pojava razotkrivena i brojni su slučajevi proslijeđeni MUP-u na provjeru.
Zakon jasan
“Drugu ili treću kuću nekome nećemo graditi. Također nekome tko ne živi na ovom području država novcem poreznih obveznika neće graditi novu kuću. Zakon je bio apsolutno jasan i mi smo ga dužni poštovati”, poručivala je ministrica.
Zakonom je definirano da onaj tko doista fizički ne boravi u određenom objektu nema pravo na obnovu, bez obzira na to što ondje ima prijavljeno prebivalište. Sredinom listopada 2014. krenula je provjera MUP-a u predmetima za koje postoje indicije da izjave koje su vlasnici ili korisnici potpisali ne odgovaraju stvarnom stanju jer se pravo na obnovu odnosi samo na kuće u kojima se doista stanovalo prije poplave. Onima koji su s dva svjedoka tvrdili da su živjeli u poplavljenim kućama iako to nije istina MUP je terenskim provjerama utvrđivao jesu li do 16. svibnja doista živjeli na tim adresama ili su bili lažno prijavljeni. “Ako je netko dao lažnu izjavu, on zbog toga može biti sankcioniran”, upozoravala je Mrak-Taritaš.
PU vukovarsko-srijemska, Služba kriminalističke policija podnijela je posebno izvješće protiv osoba zbog kaznenog djela protiv imovine – pokušaj prijevare i pomaganje u pokušaju prijevare. Na temelju izvješća, ODO u Vukovaru po zamjenici općinske državne odvjetnice Lidiji Mišković donijelo je rješenje o provođenju istrage. Provest će se dokazna radnja ispitivanja osumnjičenih osoba i svjedoka te druge dokazne radnje prema potrebi.
provjere – MUP IH JE PODUZEO SREDINOM LISTOPADA 2014.
24 – osobe obuhvaćene su istragom Državnog odvjetništva, od kojih su 16 svjedoci
Prijete im i zatvorske kazne
Članak 236. st. 1. Kaznenog zakona kaže: “Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.” U stavku 2. stoji da “ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina”.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ