Početkom lipnja Ministarstvu poljoprivrede predala je opširnu dokumentaciju od nekoliko stotina stranica za zaštitu oznakom zemljopisnog podrijetla, kako bi se certifikatom konačno odredilo što je izvorni slavonski kulen. Odluku o zaštiti ministar Jakovina potpisao je u kratkom roku, a sljedeći korak je zaštita na cijelom području EU. Tajnik Udruge i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić koji je i ponio najveći teret izrade zahtjeva za zaštitu ne krije zadovoljstvo što je kulen napokon dobio mjesto koje mu i pripada.
– Time eliminiramo druge konkurente koji su mahom nelegalni ili koji pokušavaju na osnovi tuđih boniteta i tuđih dodatnih vrijednosti ostvariti svoje profite. Stvar je sada potpuno riješena, ističe Matić. A za oznaku zemljopisnog podrijetla, ističe, sve mora biti slavonsko – meso slavonske svinje, slavonska paprika i češnjak.
Samo svinja s “pedigreom”
– Propisana je tehnologija koja je tradicijska. Ovo je jedna dobra zavičajna priča o Slavoniji koja ne dopušta nikakve improvizacije – zaključuje Matić.
Slavonski kulen, sada je jasno, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja.
Dobivanje certifikata, smatraju proizvođači, odrazit će se na povećanje potražnje i konkuretnosti slavonskog kulena, dat će mu određeno jamstvo kvalitete i što je najvažnije, spriječit će zloporabu imena i smanjiti ilegalno tržište slavonskog kulena. Dosadašnjih se godina, podsjeća Matić, događalo da se u prodavaonicama ili restoranima prodaje slavonski kulen koji nije vidio ni Slavoniju ni slavonsku svinju, ali ni recepturu.
S obzirom na to da više nema nikakvih barijera za osvajanje tržišta, legalni proizvođači iz Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, planiraju krenuti u promotivni obilazak većih gradova u Hrvatskoj i susjednim zemljama i pohvaliti se vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda te pronaći nove kupce.
Veće tržište
Za poznatog proizvođača kulena Zdenka Perakića iz Bošnjaka dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla znači određenu sigurnost, veće tržište i eliminiranje nelojalne konkurencije.
– Kulen ne može svatko prodavati. Dobivanje certifikata za sobom povlači i rigorozniju kontrolu njegove proizvodnje, morat će se poštovati svi utvrđeni parametri i uvjeti, a baš sve u kulenu i na njemu mora biti prirodno, ističe je Perakić. Sadašnja cijena kulena je 200 kuna za kilogram plus PDV, a uskoro će zasigurno porasti. Perakići godišnje proizvedu tonu kulena čiju su kvalitetu kupci prepoznali, tako da nema problema s plasmanom, a prema informacijama kojima raspolažu, konzumira se i u Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj, a pozitivne reakcije stižu čak i iz Amerike.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
