Iako stradalnici, polako, za dana, ulaze u svoja sela, njihov smještaj do konačnog povratka među prioritetima je Ministarstva socijalne politike i mladih (MSPM). U kabinetu ministrice Milanke Opačić doznajemo da je MSPM u svrhu osiguravanja smještaja, humanitarne pomoći i informacija osnovao Pozivni centar sa sedam telefonskih linija namijenjenih svim građanima koji žele u svoje domove prihvatiti građane s poplavljenih područja ili žele ustupiti na korištenje svoje slobodne stambene prostore – kuće, stanove, apartmane i sl. “Od 19. do 28. svibnja u naš se Pozivni centar odazvala 441 osoba te je tako osiguran smještaj za 2.362 osobe na području cijele RH.
Prema obliku smještaja raspoloživo je: u zajedničkim domaćinstvima 1.067 smještajnih kapaciteta, mogućnost smještaja u zasebnom stanu u kući odnosi se na 173 osobe, u samostalnim stambenim jedinicama – stanovima, moguće je smjestiti 207 osoba, u samostalnim stambenim jedinicama – kućama, 591 osobu, dok je u u ostalim oblicima smještaja moguće smjestiti 324 ljudi.
Objekti su to različite namjene u kojima je, također, moguće organizirati smještaj”, navode u kabinetu ministrice Opačić. U MSPM-u su prikupili i podatke o raspoloživim kapacitetima u domovima kojima je osnivač RH, a njih su 852, domovima drugih osnivača kojih je 329 te obiteljskim domovima kojih je 98. Ukupno ih je 1.276 s 3.638 mjesta za smještaj.
Slijedom toga, kontaktiran je i Dom za starije i nemoćne u Đakovu, koji slobodnih kapaciteta za prihvat stradalnika nema, no, kako ističe ravnateljica Branka Barna, u dogovoru s Domom zdravlja Đakovo, s kojim je u istom prostornom krugu, u te svrhe DZ nudi 4,5 godina prazno rodilište s već postojećih deset kreveta. U taj se prostor može smjestiti još toliko postelja, dok bi Dom za starije i nemoćne osiguravao tri obroka dnevno.
“U Vukovarsko-srijemskoj županiji raspoloživo je ukupno 140 smještajnih kapaciteta, u Brodsko-posavskoj 271, u Požeško-slavonskoj 138 te u Osječko-baranjskoj 403”, poručuju iz kabineta ministrice Opačić. Ostali smještajni kapaciteti odnose se na sve ostale županije i Grad Zagreb, no, logično, intencija su krajevi u okolici poplavljenog područja kako bi stradalnicima bilo što lakše svakodnevno dolaziti do svojih domova i pripremati ih za povratak.
MSPM u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom intenzivno radi na osiguravanju dodatnih trajnih smještajnih kapaciteta. Ovo ministarstvo osigurava i druge oblike pomoći za poplavljene – kroz angažman zaposlenika svih centara za socijalnu skrb, a koji kontinuirano organiziraju smještaj evakuiranim osobama s ugroženog područja, dodjelu humanitarne pomoći i isplate jednokratnih novčanih pomoći.
Na ugroženom području osigurana je i psihološka pomoć stradalnicima, a MSPM je organizirao i sabirni centar humanitarne pomoći u paviljonu 34 na Zagrebačkom velesajmu te osigurao 110 kamiona humanitarne pomoći i dostavio ju u Slavoniju, navode u Kabinetu ministrice Opačić.
Počeo pregled zgrada
Jučer su stručni timovi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja krenuli u pregled zgrada u Strošincima i Đurićima. “Zgradama se u smislu Zakona o gradnji smatraju građevine namijenjene boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Stručne će ekipe obići oba naselja, pregledom će utvrđivati stanje mehaničke otpornosti i stabilnosti svake zgrade te potom posebno obilježiti one zgrade za koje se utvrdi da su opasne za život. Nakon završetka očevida na ove dvije lokacije, stručne će ekipe prijeći u pregled ostalih dostupnih lokacija”, navode u Uredu glasnogovornice Ministarstva graditeljstva.
Agroproteinka zbrinula 97 tona uginule stoke
Tvrtka Agroproteinka dosad je, u dva tjedna poplava od Pleternice do županjske Posavine, ističe direktor Ivica Grlić Radman, zbrinula i neškodljivo uklonila u kafileriji u Sesvetskom Kraljevcu 97 tona uginule stoke. “Za nas je to područje, s obzirom na naše kapacitete, poput jednog naselja u Zagrebu. Naši su ljudi stalno dežurni uz vodu i, s obzirom na te količine, nama su kapaciteti više bili prazni, više smo bili dežurni nego što smo punili naše kontejnere”, kaže Grlić Radman.
Agroproteinka, naime, dnevno svojim voznim parkom može zbrinuti 500 tona svih kategorija uginule stoke. Na poplavljenom terenu Agroproteinka ima pet djelatnika i četiri vozila, veliki kontejner obujma 20 kubičnih metara. Budući da BiH nema takvu tvrtku, Agroproteinka je slala svoje kamione u njezine poplavljene krajeve, kao i u Srbiju, koja, istina, ima jednu takvu tvrtku, no razmjeri poplava obuhvatili su područje koje nije mogla sama opslužiti.
Suzana ŽUPAN/glas-slavonije.hr