POVRATAK ASK-A: UZGAJIVAČI STRAHUJU OD ŠIRENJA
Očekujemo preventivne mjere, a ne represivne, upozoravaju iz OPG-a Kadić
Povratak afričke svinjske kuge koja je, nakon što sedam i pol mjeseci u Hrvatskoj nije bilo novih sumnji na pojavu te zarazne bolesti, proteklog petka potvrđena u Gradištu, uznemirila je i zabrinula Slavonce.
Uzgajivači su na velikom oprezu i strahuju od njezina širenja.
Apel vlastima
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vjeruju da će to ipak ostati izoliran slučaj, jer se gospodarstvo nalazi izvan sela, uz spačvansku šumu, a u okolici više od tri kilometra nema drugih gospodarstava sa svinjama. U zoni je četvrte kategorije i riječ je o vanjskom uzgoju mangulica, autohtone pasmine svinja. Kada su prije desetak dana postale malaksale, vlasnik Tihomil Kadić u početku je to pripisivao visokim temperaturama, a potom i trovanju hranom. O ASK-u, priznaje, nije ni razmišljao, jer je poduzeo i pridržavao se svih mjera zaštite, sve je bilo po pravilima – uz videonadzor, električnu ogradu, dezinfekcijsku barijeru… No analiza uzoraka prikupljenih početkom proteklog tjedna potvrdila je ono najgore. Državni inspektorat RH, zajedno s upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane, odmah je na gospodarstvu poduzeo mjere, a sve svinje, njih 81, eutanazirane su. Iz OPG-a Kadići poručili su da ih je zadesila tragedija od koje će se teško oporaviti – ostali su bez cijelog stada mangulica i, unatoč svim mjerama koje su poduzeli, nisu se uspjeli obraniti od bolesti. Dodaju da, nažalost, nisu mogli utjecati na populaciju uginulih divljih svinja u spačvanskom bazenu, nekontroliran ulazak i izlazak šumskih djelatnika i nepostojanje dezibarijera na ulasku u šume, edukaciju lovaca i kontrolirani odstrjel divljih svinja. Smatraju da su virus donijele ptice.
“Hrvatska je ostala bez velikog dijela čistokrvne rase lasaste mangulice, a mi kao članovi udruge radovali smo se skorašnjoj tipizaciji tkiva i uvođenju banke gena i revitalizaciji pasmine”, poručuju očajni Kadići. Zamolili su i ministra poljoprivrede da posluša i njih “farmere”. “Očekujemo preventivne mjere, a ne represivne i ‘gašenje požara‘. Ako ne dođe do prevencije, a pritom mislimo na zajednički rad svih službi na suzbijanju bolesti – od ministarstva, veterinarskih službi, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatskih šuma i uzgajivača svinja – ostat ćemo bez svinjogojstva!” upozoravaju.
Prije godinu dana, 14. srpnja, Glas Slavonije objavio je priču o OPG-u Kadić, koji ekološki uzgaja mangulice – svinje sa zdravom masnoćom, a odlikuje ih vrhunska kvaliteta mesa i pozitivni učinci za ljudski organizam te su jedna od najtraženijih delicija u svijetu. Za njihov je uzgoj, pojasnili su nam, potrebno puno strpljenja, treba čekati 2,5 godina da postignu kondiciju za klanje i da se dođe do prerade mesa, za razliku od obične svinje. Prase se rjeđe, na svijet donose od tri do šest praščića, a ne 20-ak kao obična svinja. Gradištanski uzgajivači mangulice tada su nam rekli da su u stalnom strahu i na velikome oprezu zbog pojave kuge u okolici, koja im je zbog raznih ograničenja dosta otežala rad. “Brinemo se, strahujemo i čekamo hoće li stići i do nas i hoće li eutanazirati i naše mangulice. I osjećamo se bespomoćno”, kazao nam je tada Tihomil. Upozorio je da bi to značilo uništavanje genetskog potencijala na kojemu se predano radi, a koji je vrlo važan, čime bi im bila nanesena velika šteta. Sada im se, nakon godinu dana, to, nažalost, i dogodilo.
Primjer Italije
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antun Golubović već mjesecima upozorava da su divlje svinje i “meka” granica od Račinovaca do Iloka velika prijetnja povratku ASK-a u slavonska dvorišta, a Srbija i BiH ne provode mjere suzbijanja te bolesti prema standardima EU-a. “I što će se dogoditi ako nam se za mjesec, dva ili tri bolest opet vrati u sela? Ponovno eutanazija, ponovno karantena, ograničenja, zabrane…”, kazao je krajem svibnja za Glas Slavonije, što se ovih dana i potvrdilo.
Dodaje da je u šumi velik broj divljih svinja, nesmetano dolaze, pogotovo sada kada se zbog visokih temperatura u potrazi za vodom približavaju pitomim životinjama. Golubović smatra da bi divlje svinje u trećoj zoni, odnosno u zoni zaštite nadziranja trebalo izloviti do samoga kraja, a u ostatku Hrvatske svesti na biološki minimum za održavanje vrste. Kao jedno od rješenja navodi primjer Italije. Ondje su u jednoj regiji, koja im je vrlo važna za svinjogojstvo, angažirali i 177 obučenih vojnika kao ispomoć lovcima i plan im je ustrijeliti 80 posto divljih svinja. “Svjesni smo da ćemo morati naučiti živjeti s afričkom svinjskom kugom, da je ona uvijek u blizini, ali neke ćemo stvari morati odraditi. One su preduvjet da bismo se mogli nastaviti baviti svinjogojstvom”, zaključio je.
PREVIŠE PROPUSTA, ŠUMA PUNA LJUDI
Divlje svinje su, naglašavaju uzgajivači, glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Može se prenijeti kontaktom, sekretom zaražene svinje, na način da je druga svinja konzumirala zaraženo meso ili da je ptica donijela komad mesa i ispustila ga. Može je prenijeti i ljudski faktor… Uzgajivači tvrde da je na terenu potpuno podbacila dezinfekcija i sanitarno čišćenje objekata koji su već trebali provedeni, a na mnogim mjestima nisu. Golubović podsjeća da je Vukovarsko-srijemsku županiju lani u srpnju poharalo veliko olujno nevrijeme koje je nanijelo goleme štete u šumama, i u tijeku je sanacija. “Ljudi cirkuliraju, pa i mnogi naši poljoprivrednici, među ostalim, sada kupuju drva za ogrjev, što ne znači da i vozilo koje doveze drva iz šume ili netko drugi ne može kugu ponovno vratiti u selo”, upozorava.
Marija Lešić Omerović
Izvor glas Slavonije