Popis stanovništva u županjskoj Posavini pokazao je poražavajuću stvarnost – u zadnjih deset godina u Županji je i osam općina, gdje je prema popisu iz 2011. živjelo ukupno 41.906 stanovnika, njihov broj smanjen je za čak 10.267, i izgubljeno je više stanovnika nego što ih danas živi u Županji.
Na tom su području sa strepnjom očekivali rezultate popisa koji su zapravo samo potvrdili crne slutnje te dali i službenu potvrdu onoga što je već duže vrijeme na terenu itekako vidljivo, a sada je pretočeno i u konkretne brojke.
Po stanovniku
Situacija nije dobra, lokalni su čelnici zabrinuti i svjesni su toga da će ljude koji su otišli u potrazi za boljim životom teško moći vratiti, pa traže mjere kojima će zadržati one koji su ostali. U tome očekuju i konkretnu pomoć Vlade RH koja bi, smatraju, trebala osmisliti kako pomoći područjima koja su najviše pogođena depopulacijom i negativnim trendovima iseljavanja.
A pribojavaju se i da će osjetan pad broja stanovnika, ako država ne bude intervenirala, izravno utjecati i na punjenje proračuna i znatno srezati prihode koje lokalne jedinice dobivaju od fiskalnog izravnanja, a zahvaljujući kojima su, kako kažu, u protekle četiri godine proračuni prodisali. Fiskalno je izravnanje mehanizam kojim središnja država ublažava nejednakosti proizišle zbog nejednakog rasporeda prihoda na nižim, lokalnim razinama. Smanjujući razlike u prihodima država nastoji smanjiti i razlike u potrošnji. Ta su se sredstva dosad obračunavala i isplaćivala po stanovniku prema posljednjem popisu iz 2011., no lokalni čelnici i u ovoj godini mogu računati na dosadašnje iznose, jer se prihodi od fiskalnog izravnanja u 2022. neće smanjivati.
Nagodinu manje?
Naime, u Ministarstvu financija, na upit Glasa Slavonije, kažu da je izračun sredstava izravnanja za 2022. napravljen još u rujnu prošle godine i iznosi su utvrđeni nakon usvajanja državnog proračuna za 2022. godinu. Odluka o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja s iznosom sredstava za 2022. stupila je na snagu 1. siječnja. A izračun iznosa sredstava za 2023. godinu, ako ne dođe do nekih izmjena, radit će se prema novom popisu stanovništva, što će mnoge lokalne jedinice ostaviti bez višemilijunskih prihoda. Županja je, primjerice, prema popisu iz 2011. imala 12.090 stanovnika, a prema popisu iz 2021. godine ima 9246 stanovnika, gotovo četvrtinu manje. Za toliko bi nagodinu trebala biti umanjena i sredstva fiskalnog izravnanja, koja se sada kreću oko 12 milijuna kuna. Zbog pada broja stanovnika županjska Posavina u 2023. ostat će bez približno 13 milijuna kuna značajne pomoći iz državnog proračuna.
Lokalni čelnici upozoravaju da će to biti velik udarac i vjeruju da će država pripomoći i osmisliti način kako im kompenzirati izgubljene proračunske prihode bez kojih će lokalne zajednice ostati uskraćene za mnogo toga.
NAJVIŠE NOVCA ŽUPANJI, NAJMANJE ŠTITARU
Odlukom ministra financija Zdravka Marića, u ovoj bi se godini u županjsku Posavinu od fiskalnog izravnanja trebalo sliti približno 54 milijuna kuna. Za Županju je utvrđen iznos od gotovo 12 milijuna kuna, a slijedi Općina Drenovci sa 7,8 milijuna kuna. Općinama Babina Greda i Gunja pripada približno po 5,9 milijuna kuna, Bošnjacima 5,3 milijuna, Općini Cerna 5,1 milijun, a Općini Vrbanja 4,8 milijuna kuna. Za Gradište je utvrđen iznos od 3,6 milijuna kuna, a Općina Štitar od fiskalnog će izravnanja u 2022. dobiti 3,5 milijuna kuna.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
