Posljednjih smo tjedana svjedoci divljanja cijena na domaćem tržištu – šećera, ulja, brašna, voća, povrća…, a cijena mesa nikad nije bila niža iako cijena stočne hrane raste.
U trgovačkim se lancima, primjerice, kilogram svinjskog vrata mjesecima kreće oko 19 kuna, pa čak i niže, kare bez kosti može se naći po 24 kune, teleća lopatica za 33 kuna kilogram….
Što se to događa na tržištu, upitali smo Krešimira Kuterovca, predsjednika Hrvatske udruge proizvođača svinja.
- Cijena mesa direktno na EU tržištu ovisi o izvozu svinjetine te uvoznim cijenama kod goveđeg mesa. Trenutna situacija sa svinjama izravno je vezana uz izvoz svinjskoga mesa u Kinu, gdje se tijekom ove godine cijena mesa prepolovila. U Kini pad cijene nije izazvan toliko većom domaćom proizvodnjom na tržištu, i to je razlog zašto se i cijena svinjetine prema izvozu u Kinu mora smanjivati. Ovo drastično smanjenje odrazit će se i na ovogodišnji izvoz kukuruza u Kinu te očekujemo da će cijene biti niže nego za prošle žetve. Cijena na burzama svinjskoga mesa u Eropskoj uniji ponovno pada i javljaju se viškovi, koji predatorskim cijenama najlakše pronalaze put do neuređenih tržišta kao što je Hrvatsko. To je razlog opetovane pojave jeftinoga mesa u trgovačkim lancima. Najviše mesa uvozimo iz Njemačke. U trgovačkim lancima u Njemačkoj cijena je 4,5 eura pa neka građani prosude je li to ista kvaliteta mesa koja je i tamo ili je u pitanju prodaja mesa ispod tržišnih cijena zbog drugih razloga. Ako meso košta u veleprodaji u Njemačkoj 16 kn/kg, plus transport, distribucija i kalo, plus marža trgovca, plus PDV – cijena u maloprodaji trebala bi biti 25 kn/kg. Ako se prodaje po 16 – 18 kn/kg u maloprodaji, nabavna cijena je cca 10 kn/kg. A cijena žive vage svinje je oko 9 kn/kg. To nije moguće i onaj tko to radi ili prodaje katastrofalnu kvalitetu ili ciljano uništava domaću proizvodnju – kaže Kuterovac.
Konkurentnost
Također dodaje kako naši građani trebaju znati da naša svinjogojska proizvodnja može konkurirati i Njemačkoj i Nizozemskoj i Danskoj cijeni proizvodnje.
- Ona se u kreće od 1,4 eura/kg u Danskoj i Španjolskoj, do 1,45 u Njemačkoj i Francuskoj. Hrvatska proizvođačka cijena kreće se oko 1,42 eura /kg. Možemo izdržati i tržišne poremećaje koji se događaju poput ovoga s afričkom svinjskom kugom na tržištu Europske unije, kada je cijena 1,19 eura/kg. Ono u čemu se naša proizvodnja ne može snaći ovaj je hrvatski apsurdistan, gdje imamo zajedničko EU tržište i pravila koja su “ista” a ne možemo prodati svinje (proizvodimo 50 posto od potreba) ili nam tržište ruše predatorske cijene i nelojalni uvoz mesa i svinja iz Njemačke, koji je do 30 posto niži od tržišne cijene u zemlje odakle nam dolazi… Ovo stanje neće potrajati dugo jer uz visoke cijene stočne hrane svaki dan veliki broj proizvođača odustaje od proizvodnje i proizvodnja se smanjuje u EU i Hrvatskoj. Nakon ovog ciklusa treba očekivati rast cijena, a Hrvatska je u posebno osjetljivoj situaciji jer uvozimo više od 50 posto svinjetine. U slučaju ozbiljnijih tržnih poremećaja, Hrvatska ostaje gladna i s visokim cijenama na tržištu – kaže Kuterovac.
Kontrola
Što se tiče opasnosti od afričke svinjske kuge (ASK), Kuterovac ističe kako Hrvatska za sada još uvijek odolijeva toj pojavi.
Kod divljih svinja jako teško je predvidjeti situaciju, a posebno je opasna stalna prisutnost ove bolesti kod divljih svinja u Mađarskoj, Srbiji… Posebna opreznost i rad s lovačkim udruženjima vezano uz kontrole broja svinja u lovištima te monitoring sumnjivih slučajeva jedino je što se u ovoj populaciji može napraviti. Za sada dobro se držimo… Vezano uz kontrole ulaza afričke svinjske kuge transportnim putevima živih životinja, mesa i proizvoda od mesa, ne stojimo dobro i naše je mišljenje da se ovdje moraju uvesti strože mjere. Npr. nedavno je Nizozemska uvela obveznu dezinfekciju kamiona koji dolaze iz Njemačke na granici, Danska tu mjeru ima dugo, Nizozemska uvodi obvezno drugo čišćenje za prijevoz koji stiže iz Njemačke kao zaštitnu mjeru protiv ASK-a. Obveza stupa na snagu 16. srpnja 2021. i primjenjuje se na sva prijevozna sredstva iz Njemačke u koja se ukrcavaju životinje – svinje, goveda, ovce, koze i jeleni. Svako vozilo koje se iz Njemačke vraća u Nizozemsku ili koje stiže u Nizozemsku mora se podvrgnuti drugom čišćenju odmah nakon granice na mjestu za čišćenje i dezinfekciju. Drugo čišćenje i dezinfekcija već su bili obvezni za Latviju, Litvu, Rumunjsku, Poljsku, Slovačku, Bugarsku, Grčku i sve treće zemlje – kaže Kuterovac.
Uvozimo iz svih zemalja koje imaju ASK
Hrvatska je ogromni uvoznik živih svinja, godišnje više od 500.000 svinja uđe u Hrvatsku. Uvozimo iz svih zemalja koje imaju ASK i mislimo da je ovo i najveći rizik unosa bolesti osim preko divljih svinja, i da se nešto mora napraviti na kontroli transporta. Veliki smo i uvoznici smrznutog i svježeg mesa iz zemalja koje imaju ASK. Kako taj segment kontroliramo i koliki je rizik najbolje se vidi iz prakse drugih zemalja, koje su i po ovome pitanju vrlo konzervativne i oprezne dok mi nemamo nikakvih posebnih kontrola i uvjeta unosa mesa u Hrvatsku – kaže Kuterovac.
Naša svinjogojska proizvodnja može konkurirati i njemačkoj i nizozemskoj i danskoj cijeni proizvodnje
Zdenka Rupčić
izvor glas Slavonije