Prigodnu pjesmu „Majka Šumanovačka“ izvode Stanko Šarić, Jacques Houdek i Pero Galić
U povodu obilježavanja respektabilnog jubileja – 650 godina svetišta Šumanovci, za ponedjeljak, 29. svibnja, predviđen je bogat i vrlo zanimljiv program u Društvenom domu u Gunji, s početkom u 19 sati. Na ovom jedinstvenom događaju bit će promovirana monografija „650 godina svetišta Šumanovci“, autora Drage Iličića. Posjetitelji će potom uživati u premijeri pjesme i spota „Majka Šumanovačka“ koju izvode Stanko Šarić, Jacques Houdek i Pero Galić. Autor teksta je vlč. Ivan Živić, gunjanski župnik i upravitelj svetišta, a glazbe Slavko Nedić. Pjesma je snimljena u Rokoko studiju u Strizivojni, a prigodni spot u Šumanovcima. Iste će večeri u Gunji biti promovirana i zbirka pjesama i svjedočanstava o Gospi Šumanovačkoj, čiji je autor Ilija Mišković.
Vlč. Živić poziva sve ljude dobre volje da dođu i da zajedno uživaju u bogatom programu i najboljem uvodu u središnju proslavu velike obljetnice, koja se priprema za subotu, 17. lipnja.

Svetište Gospe Šumanovačke, smješteno na tromeđi Gunja – Drenovci – Đurići, najstarije je na području Vukovarsko-srijemske županije i drugo po starosti marijansko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. U novome će ruhu dočekati brojne vjernike, goste i uzvanike koji će se 17. lipnja u 11 sati okupiti na procesiji i svečanoj svetoj misi. Svi će oni nazočiti jednom od najvećih i najznačajnijih događaja u Cvelferiji i na dostojanstven način obilježiti ovu respektabilnu obljetnicu.
Vlč. Ivan Živić još je 2019. godine, podsjećamo, uz potporu Nadbiskupije, okolnih općina te brojnih vjernika i donatora, ambiciozno krenuo u temeljitu obnovu svetišta, koje je bilo u jako lošem stanju. Cijeli je projekt nazvao “Novo ruho Šumanovaca”, s ciljem da svetište postane mjesto stalnog okupljanja i nadahnuća vjernika. A sudeći prema viđenome, u svome je naumu i uspio. Obnova je donijela mnogo toga novoga, ali je istovremeno sačuvan mir i potpuni identitet svetišta, na koje hodočasti sve veći broj vjernika iz cijele Hrvatske i susjedne BiH.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas-slavonije.hr